Mustafa Imamović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Mustafa Imamović

Mustafa Imamović (29. januar 1941, Gradačac - 23. januar 2017. Sarajevo), bosanskohercegovački historičar države i prava.

Imamović je rođen 29. januara 1941. godine u Gradačcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je, diplomirao, magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Profesor je historije države i prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Tokom univerzitetske karijere predavao je na pravnim fakultetima u Beogradu, Novom Sadu, Mostaru i Rijeci. Također je predavao na Odjeljenju za historiju Yale Univerziteta (New Haven), te na više drugih univerziteta u SAD.

Autor je monografija Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak BiH 1878-1914, za koju je dobio republičku nagradu za nauku "Veselin Masleša", zatim Bosanski Ustav i Bošnjaci u emigraciji. Koautor je monografija Muslimani i bošnjaštvo i Ekonomski genocid nad Muslimanima, kao i knjige Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata.

Autor je i koautor nekoliko univerzitetskih i srednjoškolskih udžbenika. Uz to je do sada objavio oko 350 studija, rasprava i članaka iz historije političkih i pravnih institucija BiH i bivše Jugoslavije, političkog i kulturnog razvitka Bošnjaka, različitih aspekata jevrejske historije i općenito razvitka civilizacije. Bio je urednik i član redakcije više časopisa i enciklopedija. Do sada mu je više radova prevedeno i objavljeno na engleskom, njemačkom, španskom, albanskom, turskom, arapskom i perzijskom jeziku.

Umro je 23. januara 2017. u Sarajevu.

Literatura o Mustafi Imamoviću[uredi | uredi izvor]

  • Alenka Auersperger, U potrazi za sunčanim satima prošlosti, Bošnjak I/1, Ljubljana 2000, 6-9.
  • Jasmin Duraković, Imamović Mustafa, Dani 64, Sarajevo 8.12. 1997, 54.
  • Hadžem HajdarevićIndira Kučuk-Sorguč, Mustafa Imamović, “Desperadosi ili slavljenici (Na stećku stoljeća: Ličnosti i djela u bošnjačkoj kulturi XX stoljeća)”, Ljiljan 364, Sarajevo 2000, 42.
  • Sejo Omeragić, Rat za bosanske granice (Intervju: Dr. Mustafa Imamović), Slobodna Bosna I/6, Sarajevo 1991, 9.
  • Samija Rizvanović, Nestali i opstali pod Banja Lukom (Mustafa Imamović, Intervju), Svijet 85, Sarajevo 1997, 8-10.
  • Selman Selhanović, Islamska zajednica je prva i osnovna institucija bošnjačkog naroda (Intervju), Preporod XXVII/636, Sarajevo 1998, 8-9.
  • ... Dr. Mustafa Imamović, Svijet 36, Sarajevo 1996, 50.
  • ... Imamović Mustafa, “Ko je ko u Bošnjaka”, Sarajevo 2000, 206.
  • ... Mustafa Imamović, u: “M. Imamović, Bošnjaci u emigraciji. Monografija Bosanskih pogleda 1955-1967.”, Sarajevo 1996.
  • ... Mustafa Imamović, u: “M. Imamović, Historija Bošnjaka”, Sarajevo 1997, 2.
  • ... O autoru, u: “Atif Purivatra – M. Imamović – Rusmir Mahmutćehajić, Muslimani i bošnjaštvo”, Sarajevo 1991, 70.