Muzej Unsko-sanskog kantona
Muzej Unsko-sanskog kantona u Bihaću predstavlja nastavak plodne muzeološke djelatnosti u kontinuiranom trajanju od preko pola stoljeća. Smješten je u Kapetanovoj kuli.
Historija[uredi | uredi izvor]
Osnovan je 30. 3. 1953.kao Gradski muzej. Proširivanjem djelovanja mijenja se naziv ustanove najprije u Zavičajni muzej Bihać, a naziv se po drugi put mijenja u Muzej Pounja u Bihaću. U istom periodu, čak i u istim prostorijama djeluje i drugi muzej u Bihaću – Spomen muzej I. zasjedanja AVNOJ-a. Tokom 1964 dva muzeja spojaju se u jednu zajedničku ustanovu pod nazivom Muzej AVNOJ-a i Pounja.
Tokom vremena, naročito razvijanjem djelovanja Muzeja Pounja dolazi do razdvajanja dvaju muzeja i osniva se Regionalni muzej Pounja i Spomen muzej I. zasjedanja AVNOJ-a.
Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini (1992.–1995.), Općinsko vijeće općine Bihać donosi odluku o osnivanju Javne Ustanove Muzej Unsko-sanskog kantona.
Opis[uredi | uredi izvor]
Odjeljenja muzeja: Historijsko, arheološko, informaciono-dokumentaciono, etnološko i umjetničko. Zbirke muzeja: fototeka, etnološka, hemeroteka, arheološka i umjetnička. Dvije umjetničke zbirke su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Zbirka umjetničkih djela Dževada Hoze [1] Nacionalni spomenik čini 30 grafika akademskog grafičara Dževada Hoze.
Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića [2] U zbirci Muzeja pohranjeno je 18 kompozicija koje pripadaju pojedinim fazama umjetnikovog rada i stvaralaštva.
Prahistorijski eksponati iz vremena ilirskog plemena Japodi.
Literatura[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Djela Dževada Hoze". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ^ "Djela Jovana Bijelića". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.