Nacionalni park Drina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nacionalni park Drina
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Nacionalni park Drina 22.jpg
Karta prikazuje lokaciju Nacionalni park Drina
Karta prikazuje lokaciju Nacionalni park Drina
Najbliži gradSrebrenica
Koordinate44°0′1″N 19°21′0″E / 44.00028°N 19.35000°E / 44.00028; 19.35000
Površina6.315 ha[1]
Osnovano2017.
UpravnikJUNP "Drina"

Nacionalni park Drina četvrti je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 2017. i prostire se na površini 6.315 ha.[1] Administrativno pripada Srebrenici, a smješten je s druge strane Drine u odnosu na Nacionalni park Tara u Srbiji. Sjedište parka je u Skelanima.

O parku[uredi | uredi izvor]

Osnovne karakteristike Nacionalnog parka Drina vežu se za bioraznolikost i geomorfološke specifičnosti.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Karakteristična biljna vrsta jest Pančićeva omorika (Picea omorika), endemična i tercijarno reliktna vrsta. Danas je rasprostranjena samo oko srednjeg toka Drine, na teritorijama općina Rogatica, Srebrenica, Foča, Čajniče i Višegrad, a u Srbiji na planini Tari. Endemične vrste su i derventanskog različka (Centaurea incompta subsp. derventana), koji s Edraianthusom jugoslavicusom, Malijevim likovcem (Daphne malyana) i uskolisnom šašikom (Sesleria tenuifolia) gradi zajednice endemičnog karaktera. Posebno značajne životinjske vrste jesu mrki medvjed (Ursus arctos), divokoza (Rupicapra rupicapra) i suri orao (Aquila chrysaetos).

Geomorfološke specifičnosti vežu se za klisurasto-kanjonsku dolinu Drine i njenih pritoka. Ta dolina najizraženija je na ušću Crnog potoka, gdje maksimalna dubina kanjona iznosi 976 m. Crni potok izvire na više od 1.100 metara n. v. i nakon samo 6 km toka do ušća savlađuje pad od više od 800 m.

Perućac je vještačko jezero nastalo pregrađivanjem toka Drine za potrebe hidroelektrane "Bajina Bašta" kod Perućca u srbijanskoj općini Bajina Bašta.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Nacionalni park u historijskom pogledu pripada geografskom području pod imenom Osat, koji je nekad bio i administrativna cjelina manjeg ili većeg ranga.[3] Područje Osata u prošlom stoljeću bilo je poznato po vrsnim graditeljima – dunđerima i specifčnim graditeljskim poduhvatima, o čemu je pisao i Ivo Andrić u pripovijetki "Osatičani". Brojne građevine (brvnare) na području Srbije i Bosne i Hercegovine svjedoče o njihovom umijeću. U međusobnoj komunikaciji graditelji su se služili osaćanskim jezikom ili, izvorno rečeno, banjačkim ili dunđerskim govorom.

Na području ovog parka nalazi se arheološko područje Skelani s nekoliko lokaliteta. Proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine,[4] a sastoji se od rimskog naselja, dvije starokršćanske bazilike, grobova unutar nje te pokretnih nalaza smještenih u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i Arheološkom muzeju "Rimski municipijum" u Skelanima.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Национални парк Дрина – ново заштићено добро у Републици Српској". Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Arhivirano s originala, 18. 2. 2019. Pristupljeno 10. 9. 2019.
  2. ^ "Jezero Perućac". Arhivirano s originala, 29. 12. 2008. Pristupljeno 6. 7. 2008.
  3. ^ Nacionalni park Drina – Osaćanska tradicija – zvanični sajt
  4. ^ "Arheološko područje Skelani". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]