Nacionalni park Kozara

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Pogled na Kozaru

Nacionalni park Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina parka iznosi 3.520 ha, a nacionalnim parkom je proglašena 1967, sa ciljem zaštite kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Centralni dio Nacionalnog parka i planine Kozare zauzima područje Mrakovice, na kojem se prostire nekoliko zaravnjenih platoa visine od 700-800 metara. Ostali značajni vrhovi su: Gola planina (876 m), Rudine (750 m), Jarčevica (740 m), Glavuša (793 m), Bešića-poljana (784 m), Vrnovačka glava (719 m), Benkovac-Jurišina kosa (705 m), Šupljikovac (652 m), Zečiji kamen (667 m), Kozarački kamen (659 m). Klima je umjereno-kontitentalna. Na području Nacionalnog parka nalaze se izvori većih potoka i rijeka (Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke - Starenice) što NP Kozaru čini orohidrografskim čvorištem istoimene planine. Nacionalni park je okružen rijekama Una, Sava, Sana i Vrbas.

Flora[uredi | uredi izvor]

Sjeverni dio Kozare zauzimaju visoke šume u kojima dominira bukva i jela, a u južnom dijelu površine su obrasle, niskim (izdanačkim) šumama hrasta i kulturama četinara (crni bor, bijeli bor i smrča).

Fauna[uredi | uredi izvor]

Među autohtonim životinjskim vrstama, nalaze se divlja svinja, srndać, divlji zec, divlja mačka, lisica, vjeverica, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, lasica i druge.

Kozara je stanište i velikog broja ptičijih vrsta. Prema dostupnim podacima, na Kozari, ima jastrebova, kobaca, sova, dok se među negrabljivicama ističu jarebica, golub grivaš, golub dupljaš, grlica, svraka, slavuj, djetlić, sjenica i vrabac.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]