Nacionalni park Poloniny
| Nacionalni park Poloniny | |
|---|---|
| Národný park Poloniny | |
_001.jpg) | |
  | |
 | |
| Lokacija | Slovačka |
| Koordinate | 49°05′17″N 22°34′01″E / 49.08806°N 22.56694°E |
| Površina | 298,05 km2 |
| Osnovano | 1. oktobar 1997. |
| Upravnik | Uprava NP Poloniny u Stakčínu |
Nacionalni park Poloniny (slovački: Národný park Poloniny) smješten je na sjeveroistoku Slovačke, uz granice s Poljskom i Ukrajinom, u planinskom lancu Bukovski vrhovi, koji je dio Istočnih Karpata. Osnovan je 1. oktobra 1997. sa zaštićenim područjem od 298,05 km2 i tampon-zonom od 109,73 km2.
Lokacija
[uredi | uredi izvor]Park je u okrugu Snina u Prešovskom kraju. Graniči s Nacionalnim parkom Bieszczady u Poljskoj; zajedno su dio Istočnokarpatskog rezervata biosfere. Najviša tačka leži na 1208 m na mjestu gdje se susreću granice Slovačke, Poljske i Ukrajine, blizu vrha planine Kremenec. Nacionalni park najistočnije je i najmanje naseljeno područje Slovačke. Planinarske staze počinju iz nekoliko sela, od kojih je najpoznatije Nová Sedlica, ali i iz Runine, Topoľe i Uličskih Krivih.
Biologija i ekologija
[uredi | uredi izvor]Šume pokrivaju približno 80% površine; dominantne su bukove i bukovo-jelove. Nacionalni park ima najvišu koncentraciju prašuma u Slovačkoj, koje su zaštićene nacionalnim prirodnim rezervatima. Livade, koje se na istočnoslovačkim dijalektima nazivaju poloniny, smještene na glavnom grebenu planinskog lanca Bukovské vrchy, uobičajene su.
Mnoge vrste u parku endemske su i rijetke. Osamsto vrsta gljiva i 100 vrsta lišajeva autohtono je za Polonine. U parku živi gotovo 6000 poznatih vrsta beskičmenjaka (naprimjer, 91 vrsta mehkušaca, 1472 vrste polukrilaca, 819 vrsta leptira i 403 vrste paukova) i 294 vrste kičmenjaka. Među kičmenjacima je 13 vrsta vodozemaca, osam vrsta gmizavaca, 198 vrsta ptica, 55 vrsta sisara, uključujući risa, medvjeda i druge. U parku je nađeno otprilike 1000 vrsta vaskularnih biljaka. Mnoge od njih ugrožene su i zaštićene. Malo krdo evropskih bizona ponovo je uvedeno u ovo područje 2004.
Turizam
[uredi | uredi izvor]
Park je otvoren za javnost cijele godine, sa zimskim (skijaško trčanje) i ljetnim planinarskim stazama. Uz nekoliko planinskih staza, postoji i jedna koja povezuje izvanredne drvene crkve iz 18. stoljeća u Topoľi, Uličskim Krivima i Ruskom Potoku.
Svjetska baština
[uredi | uredi izvor]
Praiskonske bukove šume Havešová, Stužica i Rožok (sva tri su područja u Bukovskim vrhovima) UNESCO je 28. juna 2007. proglasio svjetskom baštinom zbog sveobuhvatnih i netaknutih ekoloških obrazaca i procesa.[1] Zajedno s još jednim slovačkim lokalitetom u Vihorlatu i dodatnih šest u Ukrajini one čine praiskonske bukove šume Karpata. Kako bi se zaštitila izvanredna vrijednost tih šuma, javnosti je dostupna samo Stužica.
Galerija
[uredi | uredi izvor]
Drvena crkva u Uličskim Krivim
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "World Heritage Committee inscribes two natural, one mixed, and four cultural sites onto UNESCO's World Heritage List" (jezik: engleski). UNESCO. 28. 6. 2007. Pristupljeno 29. 1. 2008.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Nacionalni park Poloniny na Wikimedia Commonsu
- Službeni sajt (sk)
- NP Poloniny na Slovakia.travel (en)
| Nacionalni parkovi |  | |
|---|---|---|
| Krajolički parkovi | ||
