Narcis
|
| |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Liliopsida |
| Red | Asparagales |
| Porodica | Amaryllidaceae |
| Rod | Narcissus |
Narcis je vrsta cvijeta iz roda Narcissus, porijeklom iz Evrope, Sjeverne Amerike i Azije. Narcisa ima oko 26 divljih i nekoliko stotina kultiviranih vrsta.[1]
Na prvom mjestu u gajenju narcisa nalazi se Engleska, zatim Holandija, Danska i Njemačka.[2]
Uglavnom raste na južnoj polulopti,a mali broj vrsta živi i na sjevernoj.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Postoje dvije teorije o porijeklu imena. Prva je da je cvijet dobio ime po mladiću iz grčke mitologije Narcisu koji je bio opsjednut samim sobom, tako da je jednom prilikom gledajući svoj odraz u bazenu umro od gladi i žeđi sjedeći na rubu bazena, a na mjestu gdje je preminuo izraslo je cvijeće, odnosno narcisi.
Po drugoj teoriji cvijet je dobio ime po svojim narkotičkim svojstvima, i otud naziv narcis (grč. narke - gubitak čula, ukočenost).[3]
Opis[uredi | uredi izvor]
Sve vrste narcisa posjeduju koronu okruženu sa šest cvijetnih listova zvanih perianti koji se spajaju u cijev na kraju cvijeta. Sjemenje je crno, okruglo sa tvrdim omotačem.
Narcisi mogu posjedovati boje identične kod perianta i korone ili mogu varirati u nijansama između perianta i korone. Boje koje se najčešće pojavljuju su nijanse žute, bijele, narandžaste, roza, crvene i zelene.
Toksicitet[uredi | uredi izvor]
Sve vrste narcisa sadržavaju alkaloidni otrov likorin, najčešće u tučku i listovima.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
| Wikivrste imaju dodatne informacije vezane za: Narcissus |
| Narcissus na Wikimedia Commonsu. |