Narnijske hronike

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Narnijske hronike su serija od 7 romana za djecu fantastičnog žanra sjevernoirskog pisca C. S. Lewisa. Romani su prevedeni na 47 jezika, s više od 100 miliona prodanih primjeraka[1][2]. Napisao ih je C.S. Lewis između 1949. i 1945., ilustrirala Pauline Baynes i izvorno su objavljene u Londonu između oktobra 1950. i marta 1956. Narnijske hronike su bile prilagođene nekoliko puta, kompletne ili u dijelovima, za radio, televiziju, pozorište i film. U njima je autor koristio motive iz kršćanstva, grčke i rimske mitologije te engleskih i irskih bajki.

Postavljene u izmišljenom carstvu Narniji, fantastičnom svijetu magije, mitskih zvijeri i životinja koje pričaju, priče pripovjedaju o avanturama razne djece koja igraju središnju ulogu u nastajućoj historiji tog svijeta. Osim u priči Konj i njegov dječak, protagonisti su sva djeca iz stvarnog svijeta, magično prevezeni u Narniju, gdje ih poziva lav Aslan kako bi zaštitili Narniju od zla i vratili prijestolje njenim zakonitim vladarima. Knjige obuhvataju čitavu historiju Narnije, od njegovog nastanka u Čarobnjakovom nećaku do njegovog konačnog uništenja u Posljednjoj bici.

Romani iz serije "Narnijske hronike"[uredi | uredi izvor]

Historija objavljivanja[uredi | uredi izvor]

Sedam knjiga Hronika Narnije su bile u stalnom objavljivanju od 1956. godine i prodano je više od 100 miliona primjeraka u 47 jezika i sa izdanjima na Brailleovom pismu.[3][4][5]


Prvih pet knjiga su izvorno objavljene u Ujedinjenom Kraljevstvu od Geoffreya Blesa. Prvo izdanje Lava, vještice i ormara je objavljeno u Londonu 16. oktobra 1950. Iako su još tri knjige, Princ Kaspijan, Plovidba broda Zorogaza i Konj i njegov dječak, već bile napisane, nisu bile odmah objavljene u to vrijeme, nego su se pojavile (zajedno sa Srebrenom stolicom) jedna po jedna u svakoj od narednih godina (1951.- 1954.). Dvije posljednje knjige (Čarobnjakov nećak i Posljednja bitka) u Ujedinjenom Kraljevstvu je izvorno objavio The Bodley Head 1955. i 1956.[6][7]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Sedam knjiga koje čine Narnijske hronike ovdje su prikazane po redu izvornog datuma objavljivanja:

Lav, vještica i ormar (1950)[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Lav, vještica i ormar

Lav, vještica i ormar dovršena do kraja marta 1949.[8], a koju je objavio Geoffrey Bles u Ujedinjenom Kraljevstvu 16. oktobra 1950, pripovijeda priču o četvero obične djece: Peteru, Susan, Edmundu i Lucy Pevensie, koji su bili evakuirani na selo iz Londona u 1940. nakon izbijanja Drugog svjetskog rata. Oni u kući profesora Digoryja Kirka otkriju ormar koji vodi u čarobnu zemlju Narniju. Djeca Pevensie pomažu Aslanu, lavu koji priča, spasiti Narniju od zle Bijele Vještice koja je vladala Narnijom sto godina vječne zime. Djeca postaju kraljevi i kraljice ove novopronađene zemlje i uspostavljaju Zlatno doba Narnije, ostavljajući nasljedstvo koje treba ponovo otkriti u kasnijim knjigama.

Princ Kaspijan (1951)[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Princ Kaspijan

Završen nakon Božića 1949.[9] i objavljen 15. oktobra 1951., Princ Kaspijan priča o drugom putovanju djece Pevensie u Narniju. Povučeni su natrag snagom Susaninog roga, u koji je puhnuo Princ Kaspijan (lik) da pozove pomoć koja mu je potrebna. Narnije, kakvu su znali, više nema, jer je prošlo više od 1000 godina i njihov dvorac je u ruševinama, a svi su se Narnijci toliko povukli u sebe da ih jedino Aslanova magija može probuditi.Kaspijan je pobjegao u šume da bi umakao svom stricu Mirazu, koji je prisvojio prijestolje. Djeca još jednom krenu da spase Narniju.

Plovidba broda Zorogaza (1952)[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Plovidba broda Zorogaza

Napisan između januara i februara 1950.[10] i objavljen 15. septembra 1952., u Plovidbi broda Zorogaza Edmund i Lucy Pevensie se, zajedno sa svojim uobraženim rođakom, Eustaceom Scrubbom, vraćaju u Narniju. Kad dođu tamo, pridruže se Kaspijanovoj plovidbi na brodu Zorogazu da pronađu sedam lordova koji su bili protjerani kada je Miraz preuzeo prijestolje. Ovaj opasan put dovodi ih do mnogih čuda i opasnosti dok plove prema Aslanovoj zemlji na rubu svijeta.

Srebrena stolica (1953)[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Srebrena stolica

Završena početkom marta 1951.[10] i objavljena 7. septembra 1953., Srebrena stolica je prva knjiga o Narniji bez djece Pevensie. Umjesto njih, Aslan poziva Eustacea natrag u Narniju zajedno sa svojom drugaricom iz razreda Jill Pole. Tamo im da četiri znaka kako bi im pomogao u potrazi za Princom Rilijanom, Kaspijanovim sinom, koji je nestao deset godina nakon što je isplovio kako bi se osvetio za smrt svoje majke. U Narniji je prošlo 50 godina a Kaspijan, koji je jedva bio punoljetan u vrijeme Plovidbe broda Zorogaza, sada je starac, dok je Eustace još uvijek dijete.

Eustace and Jill, uz pomoć baruštinskog migoljca Barovoljka, suočavaju se sa opasnostima i izdajom na njihovoj potrazi za Rilijanom.

Konj i njegov dječak (1954)[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Konj i njegov dječak

Započet u martu i završen na kraju jula 1950,[10] Konj i njegov dječak je objavljen 6. septembra 1954. Radnja se odvija u vrijeme vladavine djece Pevensie u Narniji, eri koja počinje i završava u zadnjem poglavlju Lava, vještice i ormara. Pričajući konj zvani Bree (Narnija) i dječak po imenu Shasta (Narnija), obojica u ropstvu u zemlji Kalormen, su protagonisti. Upoznaju se igrom slučaja i isplaniraju svoj povratak u Narniju i slobodu. Usput upoznaju Aravis i njezinog pričajućeg konja Hvin koji su također krenuli u Narniju.

Čarobnjakov nećak (1955)[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Čarobnjakov nećak

Završen u februaru 1954.[11] i objavljen od strane Bodley Heada u Londonu 2. maja 1955., preteča Čarobnjakov nećak vodi čitatelja natrag do početaka Narnije gdje vidimo kako je Aslan stvorio svijet i kako je zlo prvi put ušlo u Narniju. Digory Kirke i njegova prijateljica Polly Plummer idu u različite svjetove eksperimentirajući s magičnim prstenovima koje je napravio Digoryjev stric. Oni upoznaju Jadis (Bijelu Vješticu) u umirućem svijetu Charnu, i svjedoče stvaranju Narnije. Priča je smještena u 1900. godini, kad je Digory bio dvanaestogodišnji dječak. U vrijeme Lava, vještice i ormara on je već sredovječni profesor i domaćin djeci Pevensie.

Posljednja bitka (1956)[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Posljednja bitka

Završena u martu 1953.[12] i objavljena 4. septembra 1956., Posljednja bitka bilježi kraj svijeta Narnije. Jill i Eustace vraćaju se u Narniju kako bi je spasili od majmuna Trika, koji je obmanuo magarca Smetenka, da se lažno predstavlja kao Aslan i tako pospješujući konačni obračun između Kalormenaca i Kralja Tiriana.

Raspored čitanja[uredi | uredi izvor]

Originalni redoslijed izlaženja Harper Collins redoslijed (hronološki)
1.Lav, vještica i ormar 1.Čarobnjakov nećak
2.Princ Kaspijan 2.Lav, vještica i ormar
3.Plovidba broda Zorogaza 3.Konj i njegov dječak
4.Srebrena stolica 4.Princ Kaspijan
5.Konj i njegov dječak 5.Plovidba broda Zorogaza
6.Čarobnjakov nećak 6.Srebrena stolica
7.Posljednja bitka 7.Posljednja bitka

Glavni likovi[uredi | uredi izvor]

Više informacija: Likovi u Narnijskim hronikama

Aslan[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Aslan

Aslan, Veliki Lav, centralni je lik Narnijskih hronika.On je istoimeni lav Lava, vještice i ormara i njegove ulogu u Narniji se razvija kroz ostale knjige. On je također i jedini lik koji se pojavljuje u svih sedam knjiga. Aslan je lav koji priča, Kralj Zvijeri, sin Cara-Preko-Mora; mudar, samilostan, magičan autoritet (i vremenski i duhovno); tajanstven i dobroćudan vodič ljudskoj djeci koja posjećuju Narniju i kao čuvari i kao spasitelji Narnije. C. S. Lewis je opisao Aslana kao alternativnu verziju Isusa kao oblik u kojem bi se Krist mogao pojaviti u alternativnoj stvarnosti.[13]


Porodica Pevensie[uredi | uredi izvor]

Glavni članci: Peter Pevensie, Susan Pevensie, Edmund Pevensie i Lucy Pevensie

Četvero braće i sestara Pevensie su glavni ljudski protagonisti Narnijskih hronika. Razne kombinacije nekoliko ili svih njih se pojavljuju u pet od ukupno sedam knjiga. Oni su predstavljeni u Lavu, vještici i ormaru i na kraju postaju Kraljevi i Kraljice Narnije: Visoki Kralj Peter Veličanstveni, Kraljica Susan Blaga, Kralj Edmund Pravedni, i Kraljica Lucy Hrabra. Iako su u pričama predstavljeni kao djeca, u Konju i njegovom dječaku (Peter je samo spomenut) pojavljuju se kao odrasli ljudi. Ponavljajući kršćansku temu iskupljenja, Edmund izdaje svoje dvije sestre i brata Jadis, Bijeloj Vještici, ali na kraju shvata da je pogriješio nakon čega se iskupljuje uz Aslanovu intervenciju i pridružuje se borbi protiv Bijele Vještice. Lucy je središnji lik četvero djece Pevensie. Od sve djece Pevensie, Lucy je najbliža Aslanu, i od svih ljudskih likova koji posjećaju Narniju, Lucy je možda ona koja najviše vjeruje u Narniju. Svih četvero se pojavljuju u Lavu, vještici i ormaru i Princu Kaspijanu. Susan, Lucy, and Edmund (Peter je spomenut) se pojavljuju u Konju i njegovom dječaku. Lucy and Edmund se pojavljuju u Plovidbi broda Zorogaza. Peter, Edmund, i Lucy se pojavljuju u Posljednjoj bici. Susan se ne pojavljuje u Posljednjoj bici zato što je prestala vjerovati u Narniju. Kada ga je 1958. godine jedno dijete pitalo ako bi "molim vas napisali" knjigu naslovljenu "Susan od Narnije" da bi cijela porodica Pevensie bila ujedinjena, C. S. Lewis je odgovorio: "Tako mi je drago što voliš knjige o Narniji i lijepo od tebe što si mi pisala i rekla mi to. Nema koristi da me samo pitaš <podvučeno> da napišem još. Kada mi priče dolaze na pamet moram ih napisati, a kad ih nema, onda ne mogu!..."*

[14]

Eustace Scrubb[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Eustace Scrubb

Eustace Clarence Scrubb je rođak Pevensijevih, i školski drug Jill Pole u njihovoj Eksperimentalnoj Kući. On je predstavljen ispočetka kao derište i nasilnik, ali kasnije se suoči i popravi svoje ponašanje. U kasnijim knjigama, Eustace je predstavljen kao sveukupno bolja osoba, i postaje heroj zajedno sa Jill Pole. Pojavljuje se u Plovidbi broda Zorogaza, Srebrnoj stolici, i Posljednjoj bici.

Jill Pole[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Jill Pole

Jill Pole pojavljuje se u Srebrnoj stolici i Posljednjoj bici. Školska je drugarica Eustacea Scrubba.

Digory Kirke[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Digory Kirke

Digory Kirke je lik na kojeg se odnosi naslov Čarobnjakov nećak. On se prvo pojavljuje kao sporedni lik u Lavu, vještici i ormaru, ali njegova prava važnost u priči je otkrivena samo u Čarobnjakovom nećaku.

Polly Plummer[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Polly Plummer

Polly Plummer pojavljuje se u Čarobnjakovom nećaku i Posljednjoj bici. Ona je prijateljica Digoryja Kirka. Njezino slučajno putovanje u svijet Charn potakne Digoryja da je prati, i tada počinju njihove avanture u Čarobnjakovom nećaku.

Princ Kaspijan / Kaspijan X[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Princ Kaspijan (lik)

Princ Kaspijan, koji će poslije postati Kralj Kaspijan X od Narnije, Lord Cair Paravela i Car Samotnih Otoka – također zvan "Caspian Moreplovac" and "Kaspijan Navigator" — je glavni lik druge knjige u serijalu, isprva predstavljen kao mladi nećak, i nasljednik, Kralja Miraza od Narnije. Princ Kaspijan: Povratak u Narniju dešava se 1300 godina nakon vladanja Visokog Kralja Petera i njegovog brata i sestara, kada se Stari Narnijci skrivaju zbog Kaspijanovih predaka Telmarinaca Kaspijan je također i središnji lik u Plovidbi broda Zorogaza, i nakratko se pojavljuje na početku i kraju Srebrne stolice.

Bijela Vještica / Jadis[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Bijela vještica

Jadis, obično poznata tokom njene vladavine Narnijom kao Bijela Vještica, je glavni antagonist Čarobnjakovog nećaka i Lava, vještice i ormara. Ona je vještica koja je odgovorna za smrzavanje Narnije što je rezultiralo Stogodišnjom Zimom. Bijela Vještica je rođena prije stvaranja Narnije i umrla je u borbi u Narnijskoj godini 1000.

Shasta / Kor[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Shasta (Narnija)

Shasta, kasnije poznat kao Kor od Archenlanda, je glavni lik u Konju i njegovom dječaku. Također se kratko pojavljuje na kraju Posljednje bitke. Rođen kao najstariji sin i nasljednik Kralja Lunea od Archenlanda, i stariji blizanac Princa Korina, Kor je kao beba bio otet i odgojen kao sin ribara u zemlji Kalormen. U Konju i njegovom dječaku (događaji od kojih se svi dešavaju tokom vladanja četvero Pevensijevih) Shasta pobjegne u slobodu, spašava Archenland i Narniju od invazije, saznaje svoj pravi identitet, i vraća se svojoj baštini. Shasta odraste i postane Kralj Archenlanda, oženi Kalormensku Tarkheenu Aravis, i biva otac sljedećem kralju Archenlanda, Ramu Velikom.

Narnijski univerzum[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Narnija (svijet)

Karta svijeta Narnije C. S. Lewisa

Glavno mjesto dešavanja Narnijskih hronika je svijet Narnija kojeg je Lewis konstruirao i, u Čarobnjakovom nećaku, svijet sadržavajući grad Charn. Svijet Narnije i Charna su sami postavljeni kao samo dva u multiverzumu bezbroj svjetova koji ubraja i naš univerzum, svijet porijekla glavnih protagonista. Putovanja između ovih svjetova su moguća, iako su rijetka, i mogu se ostvariti raznim sredstvima. Sama Narnija je opisana kao svijet nastanjen raznovrsnim stvorenjima, od kojih su većina prepoznatljiva onima koji su upoznati sa evropskim mitologijama i britanskim bajkama.

Stanovnici[uredi | uredi izvor]

Vidi također: Popis stvorenja Narnije i Likovi u Narnijskim hronikama

U Lewisovim pričama postoje dva posebna tipa lika: Ljudi koja dolaze sa čitaočevog svijeta Zemlje, i narnijska bića i njihovi potomci koje je stvorio Aslan. Ovo je tipično za djela koja obuhvataju dva paralelna svijeta. Većina likova iz čitaočevog svijeta služe kao protagonisti raznih knjiga, iako su neki samo spomenuti u prolazu ovisno o hronologiji. Lewis sam ne ograničava se samo na jedan izvor inspiracije, nego posuđuje od mnogih izvora ubrajajući antičku grčku i njemačku mitologiju kao i keltsku literaturu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vidi još: Popis mjesta u Narnijskim hronikama

Narnijske hronike opisuje svijet u kojem Narnija postoji kao jedno veliko kopno okrenuto prema "Velikom Istočnom Okeanu". U ovom okeanu nalaze se otoci istraženi u Plovidbi broda Zorogaza. Na glavnom kopnu Lewis smješta zemlje Narniju, Archenland, Kalormen, i Telmar, zajedno sa mnogim drugim područjima koji nisu opisani kao zemlje. Autor nam također pokazuje djeliće bajnijih mjesta koja postoje u i oko glavnog svijeta Narnije, ubrajajući rub svijeta i podzemlje.

Kosmologija[uredi | uredi izvor]

Način ponavljanja zapleta u Hronikama je međudjelovanje (interakcija) između različitih svijetova koji čine multiverzum Narnije. Razne metode su korištene za pokretanje ovih prelazaka iz jednog svijeta u drugi, i one obično služe da bi se likovi uveli u svijet Narnije. Kosmologija Narnije nije tako interno dosljedna kao ta Lewisovog savremenika Tolkiena i njegove Srednje Zemlje, ali je dovoljna uzimajući u obzir bajkovititju atmosferu djela. Tokom trajanja djela usput saznajemo da je svijet Narnije ravan, geocentričan, da ima drugačije zvijezde od onih na Zemlji, i da vrijeme prolazi drugačije nego što prolazi na Zemlji.

Historija[uredi | uredi izvor]

Vidi još: Vremenska linija Narnije i Historija Narnije

Hronike pokrivaju čitavu historiju svijeta Narnije, opisujući proces kojim je stvorena, pokazujući nam isječke života u Narniji dok se njezina historija razvija, i kako je na kraju uništena. Kao što je često slučaj u dječjim romanima, sama djeca, obično iz našeg svijeta, igraju istaknutu ulogu u svim događajima. Historija Narnije podjeljena je na sljedeće periode: stvaranje i period malo poslije toga, vladavina Bijele Vještice, Zlatno Doba, invazija i vladavina Telmarinaca, i njihova naredni poraz od strane Kaspijana X, vladavina Kralja Kaspijana i njegovih potomaka, i uništenje Narnije. Kao i mnoge priče, pripovijest nije obavezno uvijek predstavljena hronološki.

Prizvuci kršćanskih tema u Narnijskim hronikama[uredi | uredi izvor]

Preobraćenik u kršćanstvo u kasnijem životu, Lewis je prethodno bio autor brojnih djela o kršćanskoj apologetici i drugoj literaturi sa temama baziranim na kršćanstvu. Konkretno, lik Aslan je široko prihvaćen od strane književne akademske zajednice kao baziran na Isusu Kristu.[15] Lewis nije ispočetka planirao da komponuje kršćanske teološke koncepte u Hronike. Lewis je tvrdio da Hronike nisu alegorijske, nego je njihove kršćanske aspekte radije zvao "pretpostavke".[16][17]

Hronike su, shodno tome, puni kršćanskih motiva, te su široko korištene da promovišu kršćanske ideje (ideale) - pogotovo manjoj djeci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "CS Lewis, Chronicles of Narnia author, honoured in Poets' corner". The Telegraph. Retrieved 24 February 2013
  2. ^ "CS Lewis to be honoured in Poets' Corner". BBC News. Retrieved 23 November 2012
  3. ^ Kelly, Clint (2006). "Dear Mr. Lewis". Respone 29 (1). Pristupljeno URL adresi dana 22 September 2008.
  4. ^ Edward, Guthmann. "'Narnia' tries to cash in on dual audience", SFGate, 11 December 2005. Postavljeno dana 22 September 2008. 
  5. ^ Glen H. GoodKnight. (2010). Narnia Editions & Translations. Last updated 3 August 2010. Retrieved 6 September 2010.
  6. ^ Peter J. Schakel, The Way Into Narnia, William B. Eerdmans, 2005, p 13.
  7. ^ Paul Ford. Companion to Narnia, 5th Edition, 2005, p 464.
  8. ^ Roger Lancelyn Green & Walter Hooper, C. S. Lewis: A Biography. 2002, p. 307.
  9. ^ Roger Lancelyn Green & Walter Hooper, C. S. Lewis: A Biography. 2002, p. 309.
  10. ^ a b c Roger Lancelyn Green & Walter Hooper, C. S. Lewis: A Biography. 2002, p. 310.
  11. ^ Roger Lancelyn Green & Walter Hooper, C. S. Lewis: A Biography. 2002, p. 313.
  12. ^ Roger Lancelyn Green & Walter Hooper, C. S. Lewis: A Biography. 2002, p. 314.
  13. ^ See Walter Hooper’s C. S. Lewis: A Companion and Guide
  14. ^ *Private collection, Patricia Baird
  15. ^ Carpenter, The Inklings, p.42-45. See also Lewis' own autobiography Surprised by Joy
  16. ^ Martindale, Wayne; Root, Jerry. The Quotable Lewis. p. 59
  17. ^ Sharing the Narnia Experience:A Family Guide to C. S. Lewis's the Lion, the Witch, and the Wardrobe by Paul Friskney p. 12

Reference[uredi | uredi izvor]

Daljnje čitanje[uredi | uredi izvor]

  • Bruner, Kurt & Ware, Jim Finding God in the Land of Narnia, Tyndale House Publishers, 2005
  • Bustard, Ned The Chronicles of Narnia Comprehension Guide, Veritas Press, 2004
  • Duriez, Colin A Field Guide to Narnia. InterVarsity Press, 2004
  • Downing, David Into the Wardrobe: C. S. Lewis and the Narnia Chronicles, Jossey-Bass, 2005
  • Hein, Rolland Christian Mythmakers: C. S. Lewis, Madeleine L'Engle, J. R. R. Tolkien, George MacDonald, G.K. Chesterton, & Others Second Edition, Cornerstone Press Chicago, 2002, ISBN 978-0-940895-48-5
  • Jacobs, Alan The Narnian: The Life and Imagination of C. S. Lewis, HarperSanFrancisco, 2005
  • McIntosh, Kenneth Following Aslan: A Book of Devotions for Children, Anamchara Books, 2006
  • Ward, Michael Planet Narnia: The Seven Heavens in the Imagination of C. S. Lewis, Oxford University Press, 2008
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: