Nasilje nad ženama

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mapa svijeta sa ubojstvima na 100.000 stanovnika počinjenim nad ženama, 2019.

Nasilje nad ženama (VAW), poznato i kao rodno uvjetovano nasilje[1] i spolno i rodno zasnovano nasilje (SGBV),[2] su nasilna djela primarno ili isključivo počinjena protiv žena ili djevojčica. Takvo se nasilje često smatra oblikom zločina iz mržnje,[3] počinjeno nad ženama ili djevojčicama posebno zato što su žene, i može imati mnoge oblike.

Nasilje nad ženama ima vrlo dugu historiju iako su incidenti i intenzitet takvog nasilja varirali tokom vremena, pa čak i danas variraju od društva do društva. Na takvo se nasilje često gleda kao na mehanizam za podjarmljivanje žena, bilo u društvu općenito ili u međuljudskim odnosima. Takvo nasilje može proizaći iz osjećaja ovlaštenja, superiornosti, mizoginije ili sličnih stavova počinitelja ili njegove nasilne prirode, posebno prema ženama.

UN-ova Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama navodi, "nasilje nad ženama je manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena" i "nasilje nad ženama je jedan od ključnih društvenih mehanizama pomoću kojih su žene prisiljene u podređeni položaj u usporedbi s muškarcima."[4]

Kofi Annan, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, izjavio je u izvještaju iz 2006. objavljenom na veb-stranici Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene (UNIFEM):

Nasilje nad ženama i djevojčicama je problem razmjera pandemije. Najmanje jedna od svake tri žene diljem svijeta bila je pretučena, prisiljena na seks ili na neki drugi način zlostavljana tokom života, a zlostavljač je obično neko ko joj je poznat (UNIFEM).[5]

Definicija[uredi | uredi izvor]

Nasilje nad ženama u Peruu – Ne
Nasilje nad ženama u Peruu – hapšenje

Razna međunarodna tijela donijela su niz instrumenata kojima je cilj eliminirati nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Oni općenito počinju s definicijom šta je takvo nasilje, s ciljem borbe protiv takve prakse. Istanbulska konvencija (Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) Vijeća Evrope opisuje nasilje nad ženama "kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena" i definira nasilje nad ženama kao "sva djela rodno uvjetovanog nasilja koja dovode do ili će vjerojatno rezultirati fizičkom, seksualnom, psihološkom ili ekonomskom štetom ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnosti ili u privatnom životu.[6]

Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1979. donosi preporuke u vezi s nasiljem nad ženama,[7] a Bečka deklaracija i program djelovanja spominje nasilje nad ženama.[8] Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. o Deklaraciji o uklanjanju nasilja nad ženama bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu]] bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu.[9] Ostale definicije nasilja nad ženama navedene su u Međuameričkoj konvenciji o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama iz 1994.[10] i 2003. u Maputo Protokolu.[11]

Nadalje, pojam „rodno zsnovano nasilje“ odnosi se na „svaka djela ili prijetnje radnjama koje imaju za cilj povrijediti ili učiniti da žene pate fizički, seksualno ili psihički, a koje pogađaju žene zato što su žene ili pogađaju žene nerazmjerno".[12] "Rodno zasnovano nasilje" često se koristi kao sinonim za "nasilje nad ženama",[13] a neki članci o nasilju nad ženama ponavljaju ove koncepcije, navodeći da su muškarci glavni počinitelji ovog nasilja.[14] Štaviše, definicija navedena u Deklaraciji o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1993. također je podržavala ideju da je nasilje ukorijenjeno u nejednakosti između muškaraca i žena kada se izraz "nasilje" koristi zajedno s izrazom "utemeljeno na spolu".[13]

U Preporuci Rec(2002)5 Odbora ministara državama članicama o zaštiti žena od nasilja, Vijeće Evrope je odredilo da nasilje nad ženama "uključuje, ali nije ograničeno na sljedeće":[15]

a. nasilje koje se događa u popodici ili porfodičnoj zajednici, uključujući, "između ostalog", tjelesnu i mentalnu agresiju, emocijsko i psihičko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje, incest, silovanje između supružnika, stalnih ili povremenih partnera i suživotnika, zločine počinjene u ime časti, žensko genitalno i spolno sakaćenje i druge tradicijske prakse štetne za žene kao što su prisilni brakovi;
b. nasilje koje se događa unutar opće zajednice uključujući, inter alia, silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u institucijama ili drugdje, trgovinu ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, te ekonomsko iskorištavanje i seks turizam;
c. nasilje koje je počinila ili odobrila država ili njezini službenici;
d. kršenje ljudskih prava žena u situacijama oružanog sukoba, posebice uzimanje talaca, prisilno raseljavanje, sustavno silovanje, seksualno ropstvo, prisilna trudnoća i trgovina u svrhu seksualnog iskorištavanja i ekonomskog iskorištavanja.

Neki ove definicije nasilja nad ženama kao rodno utemeljene smatraju nezadovoljavajućim i problematičnim. Ove definicije koncipirane su u shvaćanju društva kao patrijarhalnog, označavajući neravnopravne odnose između muškaraca i žena.[16] Protivnici takvih definicija tvrde da definicije zanemaruju nasilje nad muškarcima i da se termin spol, kako se koristi u rodno zasnovanom nasilju, odnosi samo na žene. Drugi kritičari tvrde da korištenje izraza "rod" na ovaj određeni način može uvesti pojmove inferiornosti i podređenosti za ženstvenost i superiornosti za muškost.[17][18] Ne postoji široko prihvaćena sadašnja definicija koja pokriva sve dimenzije rodno zasnovanog nasilja osim one za žene koja ima tendenciju reproduciranja koncepta binarnih opozicija: muškosti nasuprot ženstvenosti.[19]

Usporedba definicija u instrumentima ljudskih prava
Dokument Usvojio Datum Definicija
Opća preporuka 19 CEDAW komitet 1992 'Definicija diskriminacije uključuje rodno uvjetovano nasilje, odnosno nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.'[20]
DEVAW Ujedinjene nacije 20. decembra 1993. '...termin "nasilje nad ženama" znači svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkom, seksualnom ili psihičkom ozljedom ili patnjom žena'.[21]
Konvencija Belém do Pará Organizacija američkih država 9. juna 1994. '...nasilje nad ženama podrazumijeva svaki čin ili ponašanje, temeljeno na spolu, koje uzrokuje smrt ili fizičku, seksualnu ili psihičku štetu ili patnju žena, bilo u javnoj ili privatnoj sferi.'[22]
Maputo protokol Afrička unija 11. jula 2003. '„Nasilje nad ženama” znači sva djela počinjena protiv žena koja im uzrokuju ili bi mogla nanijeti fizičku, seksualnu, psihološku i ekonomsku štetu, uključujući prijetnju poduzimanjem takvih djela; ili poduzimati nametanje proizvoljnih ograničenja ili oduzimanje temeljnih sloboda u privatnom ili javnom životu u mirnodopsko vrijeme i tijekom situacija oružanih sukoba ili rata...'[23]
Istanbulska konvencija Vijeće Evrope 11. maj 2011 '..."nasilje nad ženama" shvaća se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i označava sve radnje rodno zasnovanog nasilja koje rezultiraju ili bi mogle rezultirati fizičkim, seksualnim, psihičkim ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu; ... "rod" će značiti društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce; "rodno zasnovano nasilje nad ženama" znači nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene...'. U preambuli se navodi: '...Uviđajući da su žene i djevojčice izložene većem riziku od rodno zasnovanog nasilja od muškaraca; Priznajući da porodično nasilje nerazmjerno pogađa žene, te da muškarci također mogu biti žrtve porodičnog nasilja...'[24]

Oblici nasilja[uredi | uredi izvor]

Nasilje nad ženama može se svrstati u nekoliko širokih kategorija. To uključuje nasilje koje provode pojedinci, ali i države. Neki od oblika nasilja koje čine pojedinci su: silovanje, nasilje u porodici, seksualno uznemiravanje, ubacivanje kiseline, reproduktivna prisila, čedomorstvo ], prenatalni izbir spola, porodničarsko nasilje, rodno zasnovano nasilje na mreži i mafijaško nasilje; kao i štetne običajne ili tradicionalne prakse kao što su ubojstva iz časti, nasilje usljed miraza, sakaćenje ženskih genitalija, brak otmicom i prisilni brak. Postoje oblici nasilja koje vlada može počiniti ili odobriti, kao što je ratno silovanje, seksualno nasilje i seksualno ropstvo toom sukoba, prisilna sterilizacija, prisilni pobačaj, nasilje od strane policije i autoritativnog osoblja, kamenovanje i bičevanje. Mnoge oblike nasilja nad ženama, kao što su trgovina ženama i prisilna prostitucija često počine mreže organiziranog kriminala.[19] Povijesno gledano, postojali su oblici organiziranog WAV-a, kao što su suđenja vješticama u ranom modernom razdoblju ili seksualno ropstvo žena za utjehu.

WHO je u svom istraživanju o nasilju nad ženama analizirao i kategorizirao različite oblike nasilja nad ženama koji se javljaju u svim fazama života, od prije rođenja do starosti..[25]

Posljednjih godina postoji trend pristupa nasilju prema ženama na međunarodnoj razini putem sredstava kao što su konvencije ili, u Europskoj uniji, putem direktiva (kao što je Direktiva protiv seksualnog uznemiravanja, i direktiva protiv trgovina ljudima).[26][27]

Komisija za ravnopravnost spolova Vijeća Evrope identificira devet oblika nasilja nad ženama na temelju teme i konteksta, a ne životnog ciklusa ili vremenskog razdoblja:[28][29]

  • 'Nasilje u porodici ili porodično nasilje'
  • 'Silovanje i seksualno nasilje'
  • 'Seksualno uznemiravanje'
  • 'Nasilje u institucionalnom okruženju'
  • "Sakaćenje ženskih genitalija"
  • 'Prisilni brakovi'
  • 'Nasilje u sukobima i postkonfliktnim situacijama'
  • 'Ubojstva u ime časti'
  • 'Nepoštivanje slobode izbora u pogledu reprodukcije'

Po dobnim skupinama[uredi | uredi izvor]

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razvila je tipologiju nasilja nad ženama na temelju njihovih kulturnih životnih ciklusa.

Faza Tip nasilja
Prije rođenja Pobačaj prema spolu; učinci batinanja tokom trudnoće na ishod poroda
Djetinjstvo Žensko čedomorstvo; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje
Djevojaštvo Dječji brak; sakaćenje ženskih genitalija; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje; incest; dječja prostitucija i pornografija
Adolescencija i odrasla dob Nasilje u vezi i udvaranje (npr. bacanje kiseline i silovanje na spoju); ekonomski prisilan seks (npr. seks učenica sa "sugar daddies" u zamjenu za školarinu); incest; seksualno zlostavljanje na radnom mjestu; silovanje; spolno uznemiravanje; prisilna prostitucija i pornografija; trgovina ženama; partnersko nasilje; bračno silovanje; zloporabe miraza i ubojstva; partnersko ubojstvo; psihičko zlostavljanje; zlostavljanje žena s invaliditetom; prisilna trudnoća
Starije osobe Prisilno "samoubojstvo" ili ubojstvo udovica iz ekonomskih razloga; seksualno, fizičko i psihičko zlostavljanje[25]

Značajan napredak u zaštiti žena od nasilja postignut je na međunarodnoj razini kao proizvod zajedničkih napora lobiranja mnogih pokreta za ženska prava; međunarodne organizacije skupinama civilnog društva. Kao rezultat toga, svjetske vlade i međunarodne organizacije kao i organizacije civilnog društva aktivno rade na borbi protiv nasilja nad ženama kroz različite programe. Među glavnim postignućima pokreta za ženska prava protiv nasilja nad djevojčicama i ženama, značajna postignuća su "Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama" koja implicira "političku volju za rješavanje problema nasilja nad ženama" i pravno obvezujući sporazum, "Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)".[30] Osim toga, rezolucijom Generalne skupštine UN-a, 25. novembar također proglašen je kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.[31]

Tipologija slična WHO-ovoj iz članka o nasilju nad ženama objavljenog u akademskom časopisu The Lancet pokazuje različite tipove nasilja počinjenog nad ženama prema razdoblju u životu žene u kojem se nasilje događa. Međutim, također klasificira vrste nasilja prema počinitelju. Jedna važna stvar koju treba napomenuti je da više vrsta nasilja nad ženama počinje neko koga žena poznaje, bilo član obitelji ili intimni partner, a ne stranac.

Povijest[uredi | uredi izvor]

Neke od najvažnijih prekretnica na međunarodnoj razini za prevenciju nasilja nad ženama uključuju:

  • Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979. (CEDAW), koja prepoznaje nasilje kao dio diskriminacije žena u preporukama 12 i 19.[32]
  • Svjetska konferencija o ljudskim pravima iz 1993., koja je priznala nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i koja je pridonijela sljedećoj deklaraciji UN-a.[32]
  • UN-ova Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama iz 1993. bila je prvi međunarodni instrument koji eksplicitno definira i bavi se nasiljem nad ženama. Ovaj se dokument posebno odnosi na povijesno uvijek prisutnu prirodu rodnih nejednakosti u razumijevanju nasilja nad ženama.[32] (Ovdje uključite sadašnji 2. paragraf). Ova Deklaracija, kao i Svjetska konferencija iste godine, često se posmatra kao „prekretnica“ u kojoj se razmatranje nasilja nad ženama od strane međunarodne zajednice počelo shvaćati mnogo ozbiljnije, a nakon koje se sve više zemalja mobiliziralo oko ovaj problem.[33][34]
  • Međunarodna konferencija o stanovništvu i razvoju iz 1994. povezuje nasilje nad ženama s reproduktivnim zdravljem i pravima, te daje preporuke vladama o tome kako spriječiti i odgovoriti na nasilje nad ženama i djevojčicama.[32]
  • Godine 1996. Svjetska zdravstvena skupština (WHA) proglasila je nasilje velikim javnozdravstvenim problemom, a u priznate podtipove uključila je nasilje od strane intimnog partnera i seksualno nasilje, dva tipa nasilja koje se često čini kao nasilje nad ženama. Nakon toga uslijedio je izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2002. (vidi dolje).[35] UN su također kreirale Zakladu za potporu akcijama za uklanjanje nasilja nad ženama.[36]
  • UN je 1999. usvojio Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i odredio 25. studenog kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
  • Godine 2002., kao nastavak WHA deklaracije iz 1996. o nasilju kao velikom problemu javnog zdravlja, WHO je objavio prvi Svjetski izvještaj o nasilju i zdravlju, koji se bavilo mnogim tipovima nasilja i njihovim učinkom na javno zdravlje, uključujući oblici nasilja koji posebno snažno pogađaju žene. U izvještaju se posebno ističe nagli porast organizacija civilnog društva i aktivnosti usmjerenih na odgovor na rodno zasnovano nasilje nad ženama od 1970-ih do 1990-ih.[35]
  • WHO je 2004. godine objavila svoju "Multi-country study on Women's Health and Domestic Violence against Women", studiju o zdravlju žena i nasilju u porodici anketiranjem preko 24.000 žena u 10 zemalja iz svih regija svijeta, koje procijenili su prevalenciju i opseg nasilja nad ženama, posebno nasilja od strane intimnih partnera, i povezali to sa zdravstvenim ishodima žena, kao i dokumentiranjem strategija i usluga koje žene koriste kako bi se nosile s nasiljem od strane intimnih partnera.[34]
  • "Produbljena studija o svim oblicima nasilja nad ženama" genedralnog sekretara UN-a iz 2006., prvi sveobuhvatni međunarodni dokument o tom pitanju.
  • Dokument Vijeća Europe Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici iz 2011., koja je drugi regionalni pravno obvezujući instrument o nasilju nad ženama i djevojčicama.[32]
  • U 2013. Komisija Ujedinjenih nacija za status žena (CSW) donijela je, konsenzusom, Dogovorene zaključke o uklanjanju i prevenciji svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama (ranije nije bilo dogovorenih zaključaka).[32]
  • Također 2013. Generalna skupština UN-a donijela je svoju prvu rezoluciju pozivajući na zaštitu branitelja ljudskih prava žena.[37] Rezolucija poziva države da uspostave rodno specifične zakone i politike za zaštitu ženskih braniteljica ljudskih prava i da osiguraju da same braniteljice budu uključene u osmišljavanje i provedbu tih mjera, te poziva države da zaštite braniteljice ženskih ljudskih prava od odmazde zbog suradnje s UN-om i osigurati im nesmetan pristup i komunikaciju s međunarodnim tijelima i mehanizmima za ljudska prava.[38]

Dodatno, na nacionalnoj razini, pojedine zemlje također su organizirale napore (pravno, politički, društveno) za sprječavanje, smanjenje i kažnjavanje nasilja nad ženama. Kao posebna studija slučaja, evo nekih razvoja od 1960-ih u Sjedinjenim Državama u suprotstavljanju i liječenju nasilja nad ženama:[39]

  • 1967: Jedno od prvih skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u zemlji otvoreno je u Maineu.
  • 1972: U Washingtonu, D.C., otvorena je prva telefonska linija za pomoć u slučaju silovanja.
  • 1978.: Formirane su dvije nacionalne koalicije, Nacionalna koalicija protiv seksualnog napada i Nacionalna koalicija protiv nasilja u porodici, kako bi se podigla svijest o ova dva oblika nasilja nad ženama.
  • 1984.: Glavni državni odvjetnik SAD-a osnovao je radnu skupinu Ministarstva pravosuđa za porodično nasilje, kako bi se pozabavili načinima na koje bi kaznenopravni sistem i odgovor zajednice na porodično nasilje trebali biti poboljšani.
  • 1994.: Donošenje Zakona o nasilju nad ženama ili VAWA, zakona uključenog u Zakon o kontroli nasilnog kriminala i provođenju zakona iz 1994., sponzoriran od strane tadašnjeg senatora Josepha Bidena, koji je zahtijevao pojačani odgovor zajednice na zločina porodičnog nasilja i seksualnog napada, pojačane savezne kazne za ponovljene seksualne prijestupnike i pojačanu zakonsku zaštitu žrtava, među mnogim drugim odredbama.
  • 2000: Predsjednik Bill Clinton potpisao je zakon o VAWA-i iz 2000., dodatno ojačavši savezne zakone i naglašavajući pomoć žrtvama imigranata, starijim žrtvama, žrtvama s invaliditetom i žrtvama nasilja u vezama.
  • 2006.: Predsjednik George Bush potpisao je zakon VAWA iz 2006., s naglaskom na programe za rješavanje problema nasilja nad mladima žrtvama i uspostavljanje programa za uključivanje muškaraca i mladih te kulturno i jezično specifične usluge.
  • 2007: Otvorena Nacionalna telefonska linija za zlostavljanje na spojevima tinejdžera.
  • 2009: Predsjednik Barack Obama proglasio je travanj mjesecom podizanja svijesti o seksualnim napadima.
  • 2013.: Predsjednik Obama potpisao je zakon VAWA iz 2015., koji je indijanskim plemenima dao mogućnost da kazneno gone počinitelje koji nisu domorodci, i regulirao prijave seksualnog napada na sveučilišnim kampusima.[40][41]

Ostale zemlje također su donijele usporedive zakonodavne, političke i društvene instrumente za rješavanje problema nasilja nad ženama. Međutim, stručnjaci u međunarodnoj zajednici uglavnom smatraju da samo donošenje kaznenih zakona za prevenciju i kažnjavanje nasilja nad ženama nije dovoljno za rješavanje problema. Naprimjer, iako su u Bangladešu doneseni puno strožiji zakoni o nasilju nad ženama, nasilje nad ženama još uvijek raste.[33] A nasilje nad ženama dramatično je poraslo diljem svijeta od kasnih 2010-ih unatoč sličnim mjerama koje su poduzete u mnogim regijama, kao i povećanoj svijesti i raspravi o toj temi.[42][43][44] Umjesto toga, smatra se da će široke društvene promjene za rješavanje pitanja rodne nejednakosti i osnaživanje žena biti način da se smanji nasilje nad ženama.[33][45][46]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Russo, Nancy Felipe; Pirlott, Angela (November 2006). "Gender-based violence: concepts, methods, and findings". Annals of the New York Academy of Sciences. Taylor and Francis and Oxfam. 1087 (Violence and Exploitation Against Women and Girls): 178–205. Bibcode:2006NYASA1087..178R. doi:10.1196/annals.1385.024. PMID 17189506. S2CID 34389352.
  2. ^ Sexual and Gender-based Violence (WHO)
  3. ^ Citations:
  4. ^ "A/RES/48/104 - Declaration on the Elimination of Violence against Women". United Nations General Assembly. Pristupljeno 6 August 2014.
  5. ^ Moradian, Azad (10 September 2010). "Domestic Violence against Single and Married Women in Iranian Society". Tolerancy.org. The Chicago School of Professional Psychology. Arhivirano s originala, 25 April 2012. Pristupljeno 1 March 2015.
  6. ^ "Details of Treaty No.210: Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence". Council of Europe. Pristupljeno 3 April 2016.
  7. ^ "General recommendations made by the Committee on the Elimination of Discrimination against Women". www.un.org. Arhivirano s originala, 10 May 2015. Pristupljeno 2015-05-08., General Recommendations 12 and 19
  8. ^ "Vienna Declaration and Programme of Action". UN General Assembly. 12 July 1993. Pristupljeno 3 April 2016., paragraph 18
  9. ^ "What We Do: Ending Violence against Women: Global Norms and Standards". UN Women. Pristupljeno 3 April 2016.
  10. ^ "Inter-American Convention on the Prevention, Punishment And Eradication of Violence Against Women "Convention of Belem Do Para"". Organization of American States. Pristupljeno 3 April 2016.
  11. ^ "Protocol to the African Charter on Human and Peoples' Rights on the Rights of Women in Africa" (PDF). African Commission on Human and Peoples' Rights. Pristupljeno 3 April 2016.
  12. ^ Richters, J.M. Annemiek (1994). Women, culture and violence: a development, health and human rights issue. Leiden, The Netherlands: Women and Autonomy Centre (VENA), Leiden University. ISBN 9789072631374. OCLC 905570045.
  13. ^ a b Krantz, Gunilla; Garcia-Moreno, Claudia (October 2005). "Violence against women". Journal of Epidemiology and Community Health. BMJ Group. 59 (10): 818–821. doi:10.1136/jech.2004.022756. JSTOR 25570854. PMC 1732916. PMID 16166351.
  14. ^ Sen, Purna (November 1998). "Development practice and violence against women". Gender & Development. Taylor and Francis and Oxfam. 6 (3): 7–16. doi:10.1080/741922827. JSTOR 4030497. PMID 12294415.
  15. ^ "Recommendations of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence". Council of Europe Committee of Ministers. 30 April 2002. Pristupljeno 3 April 2016.
  16. ^ Ertürk, Yakin (2009). "Towards a post-patriarchal gender order: confronting the universality and the particularity of violence against women". Sociologisk Forskning. Sveriges Sociologförbund [Swedish Sociological Association]. 46 (4): 61–70. doi:10.37062/sf.46.19221. JSTOR 20853687. S2CID 248629521 Provjerite vrijednost parametra |s2cid= (pomoć).
  17. ^ Visaria, Leela (13 May 2000). "Violence against women: a field study". Economic and Political Weekly. Sameeksha Trust, Mumbai, India. 35 (20): 1742–1751. JSTOR 4409296.
  18. ^ Michau, Lori (March 2007). "Approaching old problems in new ways: community mobilisation as a primary prevention strategy to combat violence against women". Gender & Development. Taylor and Francis and Oxfam. 15 (1): 95–109. doi:10.1080/13552070601179144. JSTOR 20461184. S2CID 73218820.
  19. ^ a b Prügl, Elisabeth (Director) (25 November 2013). Violence Against Women. Gender and International Affairs Class 2013. Lecture conducted from The Graduate Institute of International and Development Studies (IHEID). Geneva, Switzerland.
  20. ^ CEDAW Committee (1992). "General recommendation No. 19: Violence against women" (PDF). ohchr.org. Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights. Pristupljeno 10 March 2021.
  21. ^ "A/RES/48/104 – Declaration on the Elimination of Violence against Women – UN Documents: Gathering a body of global agreements". un-documents.net. 20 December 1993. Pristupljeno 11 March 2021.
  22. ^ "Inter-American Convention on the Prevention, Punishment, and Eradication of Violence against Women (Convention of Belém do Pará)" (PDF). oas.org. Organization of American States. 9 June 1994. Pristupljeno 11 March 2021.
  23. ^ "Maputo Protocol". Wikisource. African Union. 11 July 2003. Pristupljeno 11 March 2021.
  24. ^ "Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence". coe.int. Council of Europe. 11 May 2021. Pristupljeno 11 March 2021.
  25. ^ a b WHO (July 1997). Violence against women: Definition and scope of the problem, 1, 1-3 (PDF). World Health Organization. Pristupljeno 30 November 2013.
  26. ^ "Directive 2002/73/EC - equal treatment of 23 September 2002 amending Council Directive 76/207/EEC on the implementation of the principle of equal treatment for men and women as regards access to employment, vocational training and promotion, and working conditions". September 2002.
  27. ^ "Directive 2011/36/EU of the European Parliament and of the Council of 5 April 2011 on preventing and combating trafficking in human beings and protecting its victims, and replacing Council Framework Decision 2002/629/JH". Official Journal of the European Union. Pristupljeno 4 April 2016.
  28. ^ Carol Hagemann-White (February 2014). "Analytical study of the results of the 4th round of monitoring the implementation of Recommendation Rec(2002)5 on the protection of women against violence in Council of Europe member states". Council of Europe Equality Division. str. 7, 8, 11. Pristupljeno 5 April 2020.
  29. ^ Thorbjørn Jagland (May 2014). "State of democracy, human rights and the rule of law in Europe (2014)". Report by the Secretary General of the Council of Europe. Council of Europe. str. 48. Pristupljeno 5 April 2020.
  30. ^ Rosche, Daniela; Dawe, Alexandra (2013). Oxfam Briefing Note: Ending violence against women the case for a comprehensive international action plan (PDF). Oxford: Oxfam GB. str. 2. ISBN 9781780772639. Arhivirano s originala (PDF), 25 September 2017. Pristupljeno 2 December 2013.
  31. ^ UN (17 December 1999). International Day for the Elimination of Violence against Women. un.org. United Nations. Pristupljeno 3 April 2016.
  32. ^ a b c d e f "Global norms and standards: Ending violence against women". UN Women. Pristupljeno 2 December 2013.
  33. ^ a b c Venis, Sarah; Horton, Richard (6 April 2002). "Violence against women: a global burden". The Lancet. Elsevier. 359 (9313): 1172. doi:10.1016/S0140-6736(02)08251-X. PMID 11955533. S2CID 41832376.
  34. ^ a b Garcia-Moreno, Claudia (2005). WHO multi-country study on women's health and domestic violence against women: initial results on prevalence, health outcomes and women's responses. Geneva, Switzerland: World Health Organization. ISBN 9789241593588.
  35. ^ a b Krug, Etienne G.; Dahlberg, Linda L.; Mercy, James A.; Zwi, Anthony B.; Lozano, Rafael (2002). World report on violence and health. Geneva, Switzerland: World Health Organization. ISBN 9789241545617.
    Dostupno i kao:
  36. ^ Fried, Susana T. (2003). "Violence against women". Health and Human Rights Journal. Harvard University Press. 6 (2): 88–111. doi:10.2307/4065431. JSTOR 4065431. Pdf.
  37. ^ NRK (30 November 2013). "Protection of women human rights defenders". The Norway Post. Arhivirano s originala, 13 December 2013. Pristupljeno 6 August 2014.
  38. ^ "UN adopts landmark resolution on Protecting Women Human Rights Defenders". Association for Women's Rights in Development (AWID). 28 November 2013. Arhivirano s originala, 19 August 2014. Pristupljeno 6 August 2014.
  39. ^ U.S. Department of Justice, Office of Violence Against Women (OVM). "The History of the Violence Against Women Act" (PDF). U.S. Department of Justice. Arhivirano s originala (PDF), 17 October 2011. Pristupljeno 2 December 2013.
  40. ^ Kohlman, Cindy (9 June 2015). Violence Against Women Act (VAWA) New Reporting Requirements Effective July 1, 2015 – Are You Ready?. Inceptia Institute.
    Takođrer pogledajte:
  41. ^ Fee, Stephen; et al. (5 September 2015). Tribal Justice: Prosecuting Non-Natives for Sexual Assault on Reservations (transcript). PBS documentary.
  42. ^ "The Number of Women Murdered by a Partner is Rising | Psychology Today".
  43. ^ Gupta, Alisha Haridasani (4 December 2019). "Across the Globe, a 'Serious Backlash Against Women's Rights'". The New York Times.
  44. ^ Doubek, James (9 March 2020). "Mexican Women Stay Home to Protest Femicides in 'A Day Without Us'". NPR.
  45. ^ Fawole, Olufunmilayo I.; Ajuwon, Ademola J.; Osungbade, Kayode O.; Faweya, Olufemi C. (April 2003). "Interventions for violence prevention among young female hawkers in motor parks in South-Western Nigeria: a review of effectiveness". African Journal of Reproductive Health. Women's Health and Action Research Centre (WHARC). 7 (1): 71–82. doi:10.2307/3583347. hdl:1807/2587. JSTOR 3583347. PMID 12816315.
  46. ^ WHO (1 September 2011). Violence against women. World Health Organization. Pristupljeno 2 December 2013.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Zlostavljanje Šablon:Nasilje u porodicii Šablon:Nasilje nad ženama po zemlji