Nasuh-pašin sporazum
| Vrsta | Mirovni sporazum |
|---|---|
| Potpisan | 20. novembar 1612. |
| Lokacija | Istanbul, Osmansko Carstvo |
| Potpisnici |
Nasuh-pašin sporazum (perzijski: عهدنامه نصوح پاشا, turski: Nasuh Paşa Antlaşması) bio je sporazum između Osmanskog Carstva i Safavidskog Carstva nakon rata 1603-1612, potpisan je 20. novembra 1612. u Istanbulu. Glavni uslovi sporazuma uključivali su vraćanje persijske vrhovne vlasti nad cijelim Kavkazom.
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Šah Abas Veliki morao je da ustupi ogromna područja u sjeverozapadnom Iranu i Kavkazu Osmanskom Carstvu Carigradskim sporazumom 1590. Nakon što je riješio probleme u zemlji, Abas I. je planirao da povrati izgubljene teritorije. Čekao je pogodan trenutak za napad i šansu je vidio 1603. kada je 14-godišnji sultan Ahmed I stupio na osmanski prijesto. Osmansko Carstvo je vodilo dug i skup rat protiv Svetog Rimskog Carstva, tzv. Dugi rat (1593–1606), a došlo je i do niza pobuna u Anadoliji pod nazivom Čelali pobune.
Rat
[uredi | uredi izvor]Abas I. i njegov general Allahverdi Kan u iznenadnom napadu počeli su da vraćaju teritorije izgubljene 1590. Iako je Osmansko Carstvo bilo u stanju da podigne vojsku protiv Perzije, dvojica zapovednika (serdara) Čigalazade Jusuf Sinan paša (1605) i Kujudži Murat-paša (1611) su umrli u Diyarbakiru, zimskom logoru vojske (prirodnim uzrokom), a osmanlijska vojska je patila od nedostatka sposobnog zapovjedništva. Konačno, veliki vezir Nasuh-paša koji je postao veliki vezir 1611, pristao je da potpiše sporazum.[1]
Uslovi
[uredi | uredi izvor]- Osmansko Carstvo je pristalo da vrati svu teritoriju stečenu Carigradskim sporazumom iz 1590.
- Granična linija je postala linija povučena u miru u Amasiji 1555.[2]
- Zauzvrat, Perzija je pristala da plaća godišnji danak od 200 tovara (59 000 kilograma) svile.[3]
- Promijenjena je ruta perzijskih hodočasnika do Hadža (preko Sirije umjesto Iraka).
Posljedice
[uredi | uredi izvor]Ovo je prvi sporazum u osmanlijskoj historiji kojim je carstvo pristalo na gubitak teritorije.[4] Prvi sporazum u Evropi u kojem je carstvo pristalo da izgubi teritoriju bio bi Karlovački mir iz 1699. S druge strane, ovaj sporazum je bio veliki uspjeh za Abasa jer je sporazumom povećao svoje kraljevstvo i vratio prestiž Safavida. Međutim, Abas je odbio da oda počast, te je rat obnovljen 1615.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Prof.Yaşar Yücel-Prof Ali Sevim:Türkiye tarihi vol.III, AKDTYKTTK Yayınları, 1991, 43–44
- ↑ Ga ́bor A ́goston,Bruce Alan Masters Encyclopedia of the Ottoman Empire Arhivirano 23. 5. 2023. na Wayback Machine str. 23, Infobase Publishing, 1. 1. 2009 ISBN 1438110251
- ↑ Shah Abbas however, committed himself to sent 59000 kilograms raw silk annually to the Ottoman King ... Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine lifesciencesite.com
- ↑ On line education document (in Turkish)[mrtav link]
