Negroidna rasa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Masai negroid iz Kenije

Negroidi ili stereotipski crnci naziv je za pripadnike rase koju karakterizira tamna do crna boja kože, kose i očiju, relativo šire nosnice i neravna kosa različitog stupnja uvijenosti. Sve su to prilagodbe na njihovu izvornu postojbinu, u kojoj su klimatske prilike favorizirale preživljkavanje fenotipova tjelesne konstitucije i pratećih oznaka koje su omogućavale lakšu termoregulaciju u vrelim ekvatorskim uvjetima.

Većina populacija je u podsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji. Crnci su i domoroci Australije (Aboridžini) i Tasmanije. Poslije velikih geografskih otkrića dovedeni su kao robovi u Ameriku, te čine većinu stanovništva u mnogim država Srednje Amerike i SAD-a.[1][2][3][4][5]

Mješanci koji mogu nastati od negroida su:

Negroidne populacije[uredi | uredi izvor]

Ova velika “rasna skupina” obuhvata:

  • australoidnu i
  • negroidnu granu, sa po tri loze i ukupno 19 “rasa”.

Pretpostavlja se da su sve okeanijske populacije u srodničkoj vezi sa australoidima, a sve afričke – sa negroidima, pri čemu su australoidi najstarija i najizvornija skupina. Na osnovu nekih zajedničkih obilježja, također se vjeruje da primarni ekvatorski oblici potiču od prastanovništva (u pleistocenu) potonulog Sundajskog kopna. Prema jednoj drugoj hipotezi, međutim, centar njihove adaptivne radijacije mogao je biti negdje u južnoj Indiji.

  • Australoidi su grana sa tri loze:
    • australidi

sa "rasama":

      • australska,
      • tasmanska (gotovo izumrla) i
      • neokaledonska
    • papuanidi:
      • papuo-melanezijska,
      • papuo-montana i
      • tapirska
    • vedidi,

“rase”:

      • vedska i
      • malajska.
  • Negroidi obuhvataju loze:
    • steatopigmidi,
    • pigmidi i
    • negridi, a ukupno 11 “rasa”.
  • Steatopigmidi ili koisanidi (složenica od Koi = Hotentoti i San = Bušmani) su veoma osobena negroidna loza. Obje pripadajuće “rase” su patuljastog rasta (Hotentoti – 120–140 cm i Bušmani do 160 cm), a kod žena je redovna steatopigija (unazad stršeća zadnjica – od naslaga masnog tkiva). Koža im je žućkasta, a kod Hotentota kosa je u čupercima (fil–fil), a oči slične mongolskim.
  • Pigmidi su rumenkasto smeđe boje kože, niskog rasta i eurisomne konstitucije. Kosa im je u čupercima, glava velika, nosne kosti kratke i uske. Oči su velike, a gornja usna velika i ispupčena. Žive u ekvatorskom šumskom području Afrike, od Atlantika do Velikih jezera. Ovdje spadaju “rase”
    • Bambuti (patuljastog rasta) i
    • Babinga.
  • Negridi su loza sa sedam “rasa”. Naročito prepoznatljive zajedničke karakteristike su im: tamnosmeđa, gotovo crna koža, mišićavo i vitko tijelo, ravno i u sredini ispupčeno čelo, prognatizam, kovrdžava kosa, dolihokefalnost, sedlast i širok nos, nabrekle i mesnate usne i visok rast (i preko 180 cm). Ovoj lozi pripadaju "rase":
    • sudanska (visoka rasta),
    • nilotska (u kojoj su registrovani najviši ljudi na svijetu; muškarci u prosjeku 173–183 cm), **kafridi (južna Afrika),
    • silvidi (ekvatorske prašume),
    • Batua (niskog rasta: ekvatorske prašume)

te vanafričke:

    • andamanska (niskog rasta; Andamanski otoci) i
    • Semang (niski “negritosi”: Malaja i Filipini).[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cavalli-Sforza L. L., Menozzi P., Piazza A. (1994): The history and geography of human genes. Princeton University Press, Princeton,ISBN 0-691-02905-9.
  2. ^ Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.
  3. ^ Biasutti R. (1959 ): Le razze e i popoli della terra. 1. Razze, popoli e culture. 2. Europa, Asia. 3. Africa. 4. Oceania, America, indice generale (3. riv. e aggiornata). UTET, Torino.
  4. ^ Boyd W. C. (1950): Genetics and the Races of Man – An Introduction to Modern Physical Anthropology. Little, Brown & Co., Boston.
  5. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  6. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Race: the Power of an Illusion companion website to California Newsreel feature, 2003, PBS
  • James, Michael (2008) "Race", Stanford Encyclopedia of Philosophy.
  • "Understanding Race", American Anthropological Association's educational website, with links for primary school educators and researchers

Službeni izvori i standardi[uredi | uredi izvor]

Popularna štampa[uredi | uredi izvor]