Neizvjesnost
Neizvjesnost se odnosi na epistemičke situacije koje uključuju nesavršene ili nepoznate informacije. Primjenjuje se na predviđanja budućih događaja, na fizička mjerenja koja su već izvršena ili na nepoznato. Neizvjesnost nastaje u djelomično uočljivim ili stohastičnim okruženjima, kao i zbog neznanja, indolentnosti ili zbog oboje.[1] Javlja se u bilo kojem broju oblasti, uključujući osiguranje, filozofiju, fiziku, statistiku, ekonomiju, finansije, medicinu, psihologiju, sociologiju, inženjerstvo, metrologiju, meteorologiju, ekologiju i informatiku.
Iako se termini koriste na različite načine u široj javnosti, mnogi stručnjaci za teoriju odlučivanja, statistiku i druga kvantitativna područja definirali su nesigurnost, rizik i njihovo mjerenje kao:
Neizvjesnost[uredi | uredi izvor]
Nedostatak izvjesnosti, stanje ograničenog znanja u kojem je nemoguće tačno opisati postojeće stanje, budući ishod ili više mogućih ishoda.[2]
- Mjerenje nesigurnosti
- Skup mogućih stanja ili ishoda gdje su vjerovatnoće dodijeljene svakom mogućem stanju ili ishodu – ovo također uključuje primjenu funkcije gustoće vjerovatnoće na kontinuirane varijable.[3]
- Neizvjesnost drugog reda
- U statistici i ekonomiji, neizvjesnost drugog reda je predstavljena u funkcijama gustine vjerovatnoće nad vjerovatnoćama (prvog reda).[4][5]
- Mišljenja u subjektivnoj logici[6] nose ovu vrstu nesigurnosti.
- Rizik
- Stanje neizvjesnosti u kojem neki mogući ishodi imaju neželjeni učinak ili značajan gubitak.
- Mjerenje rizika
- Skup izmjerenih nesigurnosti gdje su neki mogući ishodi gubici i veličine tih gubitaka – ovo također uključuje funkcije gubitka nad kontinuiranim varijablama.[7][8][9][10]
Neizvjesnost naspram varijabilnosti[uredi | uredi izvor]
Postoji razlika između neizvjesnosti i varijabilnosti. Neizvjesnost je kvantificirana distribucijom vjerovatnoće koja ovisi o našem stanju informacija o vjerovatnoći koja je pojedinačna, prava vrijednost neizvjesne veličine. Varijabilnost se kvantifikuje distribucijom frekvencija višestrukih instanci veličine, izvedene iz posmatranih podataka.[11]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Peter Norvig; Sebastian Thrun. "Introduction to Artificial Intelligence". Udacity. Arhivirano s originala, 22. 1. 2014. Pristupljeno 30. 10. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Hubbard, D. W. (2014). How to measure anything: finding the value of "intangibles" in business. Wiley.
- ^ Kabir, H. D., Khosravi, A., Hosen, M. A., & Nahavandi, S. (2018). Neural Network-based Uncertainty Quantification: A Survey of Methodologies and Applications. IEEE Access. Vol. 6, Pages 36218 - 36234, doi:10.1109/ACCESS.2018.2836917
- ^ Gärdenfors, Peter; Sahlin, Nils-Eric (1982). "Unreliable probabilities, risk taking, and decision making". Synthese. 53 (3): 361–386. doi:10.1007/BF00486156.
- ^ David Sundgren and Alexander Karlsson. Uncertainty levels of second-order probability. Polibits, 48:5–11, 2013.
- ^ Audun Jøsang. Subjective Logic: A Formalism for Reasoning Under Uncertainty. Springer, Heidelberg, 2016.
- ^ Douglas Hubbard (2010). How to Measure Anything: Finding the Value of Intangibles in Business, 2nd ed. John Wiley & Sons. Description Error in Webarchive template: Empty url., contents Error in Webarchive template: Empty url., i preview.
- ^ Jean-Jacques Laffont (1989). The Economics of Uncertainty and Information, MIT Press. Description Error in Webarchive template: Empty url. and chapter-preview links.
- ^ Jean-Jacques Laffont (1980). Essays in the Economics of Uncertainty, Harvard University Press. Chapter-preview links.
- ^ Robert G. Chambers and John Quiggin (2000). Uncertainty, Production, Choice, and Agency: The State-Contingent Approach. Cambridge. Description and pregled. ISBN 0-521-62244-1
- ^ Begg, Steve H., Matthew B. Welsh, and Reidar B. Bratvold. "Uncertainty vs. Variability: What’s the Difference and Why is it Important?." SPE Hydrocarbon Economics and Evaluation Symposium. OnePetro, 2014.