Nekropola Biskup

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Koordinate: 43°29′46.7″N 18°7′17.4″E / 43.496306°N 18.121500°E / 43.496306; 18.121500 Nekropola Biskup, naselje Glavatičevo, općina Konjic, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1]

Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Biskup je selo u blizini Glavatičeva, oko 30 km udaljeno od Konjica, prema jugoistoku. Pored makadamskog puta na omanjem uzvišenju poznatom pod nazivom Grčka glavica, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa stećcima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Velikaški rod Sankovići (u pisanim izvorima Bogopanci, Draživojevići, Miltenovići i Sankovići) može se pratiti od 1306. do 1404. godine. Početkom 14. stoljeća djeluju na području Nevesinja, a poslije 1335. godine proširuju vlast na Zagorje, a kasnije na Dabar, Popovo, Primorje i Konavlje. Kao predstavnici Humske zemlje redovno su učestvovali u Zboru bosanskih velikaša, posebno u periodu od 1330. do 1404. godine. Porodično groblje nalazilo se u selu Biskupu, na teritoriju Komske župe. Nedaleko od Biskupa, u selu Zaborani, na krajnjem sjevernom dijelu Nevesinjskog polja, nalazio se dvor Radiča Sankovića. Posljednji Sanković bio je knez, a zatim vojvoda Radič. Sandalj Hranić Kosača je 1404. godine zarobio Radiča i preoteo čitavu njegovu oblast.

Opis[uredi | uredi izvor]

Od 1954. do 1955. godine arheološka istraživanja je obavio Marko Vego. Najvažniji rezultat ovog istraživanja je konstatacija da se ovdje radi o obiteljskom groblju vlasteoskog roda Sankovića koji je u 14. stoljeću vodio glavnu riječ u tadašnjoj Humskoj zemlji. Pokretni arheološki materijal pohranjen je u Arheološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Nekropola sa stećcima sastoji se od 172 stećka i velikog broja grobova bez spomenika. Jedan primjerak je sljemenjak, dok su sve ostalo ploče i sanduci. Nekropola zauzima površinu od oko 1700 m2. Ukrašena su dva spomenika, jedan sanduk i jedan sljemenjak. Pri vrhu sljemenjaka je friz od niza kosih paralelnih linija, a na bočnim stranama su arkade. Pri vrhu sanduka je friz od povijene lozice sa trolistovima.

Na jednom sanduku je natpis, izrađen sa dvije strane u dva reda i sa druge dvije strane u jednom redu. Pismo je bosanska ćirilica, 14. stoljeće. Natpis glasi:

Ovdje leži gospođa Goisava, kćer Đurđa Balšića i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca Sanka i župana Bjeljaka sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.

Iz natpisa se vidi da se radi o grobu Goisave, žene vojvode Radiča Sankovića. Po svom sadržaju, natpis spada među najdragocjenije spomenike svoje vrste u Bosni i Hercegovini. U grobu je pronađen netaknut kostur i prilozi: svilene trake, kao ostatak haljine, a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko 1337. godine.

U stećku pored nađen je kostur sa prilogom - u ustima se nalazio dubrovački dinar isti kao kod Goisave. Moguće je da se radi o grobu vojvode Radiča.

Područje je zapušteno, pokriveno lišćem i samoniklim raslinjem. Ostaci zidova crkve i stećci u njezinoj unutrašnjosti zarasli su u mahovinu i lišaje. Veliki broj stećaka je pomjeren iz prvobitnog položaja, utonuo ili skliznuo sa padine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
  • Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.
  • Marko Vego, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XII, Sarajevo, 1957., 127-141.Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Državna komisija
  2. ^ "Nekropola Biskup". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.