Nekropola Borak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Nekropola stećaka Borak

Nekropola Borak, naselje Burati, općina Rogatica, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. [1]

Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [2]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se uz put Sokolac-Rogatica (Han-stjenički plato) u naselju Burati.

Historija[uredi | uredi izvor]

Rogatica je u XIV i XV vijeku bila usko vezana za utvrđenje Borač, i za njegove gospodare Radinoviće, odnosno Pavloviće, koji su u XV vijeku držali u svojoj vlasti cijeli kraj od izvora rijeke Bosne do Drine, uključujući trg u Rogatici. Po tom gradu jedno vrijeme, tokom prvih godina turske vlasti i sam trg Rogatica nazivao se Borač (Bazar Borač). Razručeni grad u kojem su bili dvorovi Pavlovića leži iznad lijeve obale rijeke Prače, uz današnje selo Varošište. Turci su Borač zauzeli prije 1466. godine i uskoro ga napustili.

Postoji vjerovatnost da je Borač najprije bio na suprotnoj strani Mesića, između današnjih sela Borača i Brčigova, gdje se vide ostaci tvrđave. Na ovaj zaključak upućuju ne samo ostaci tvrđave nego i ime samog današnjeg sela Borač, koje se nalazi neposredno uz tvrđavu. [2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Na nekropoli je evidentirano vidljivih, dobro obrađenih, 212 stećaka, od toga 34 sanduka. Prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći. Na većini stećaka prisutni su lišajevi i mahovina, a zasuti su i lišćem (stećci su smješteni u mladoj hrastovoj šumi). Jedan dio je djelimično ili u potpunosti utonuo. Ukrašena su 3 primjerka, i to jedan sanduk i 2 sljemenjaka. [3] Motivi su: polumjesec, rozeta, ruka s mačem i predstave psa, srne, čovjeka i medvjeda.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Marko Vego, Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika, GZM, Sarajevo 1963.
  • Bejtić Alija -Rogatica, Srednji vijek, Svjetlost, Sarajevo, 1966

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Državna komisija
  2. ^ a b "Nekropola stećaka Borak u Rogatici". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.