Nekropola Gvozno

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nekropola Gvozno, općina Kalinovik, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1]

Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Gvozno je malo kraško polje na Treskavici, udaljeno od Kalinovika oko 11 km prema sjeverozapadu. Polje je na jugu i istoku okruženo krševitim brežuljcima, a sa zapada i sjevera se najprije postepeno, a zatim naglo uzdižu šumoviti dijelovi planine. U blizini polja je nekoliko vrela od kojih nastaju potoci, natapaju polje i zatim poniru. U južnom dijelu polja, u podnožju brda Gradac, smještena je nekropola.

Opis[uredi | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima zauzima površinu od 46 x 23 m. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 4 sljemenjaka, 54 sanduka, 27 ploča i 2 spomenika u obliku križa. Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka.

Stećak br. 3 (167 x 60x 10 cm) je ploča, utonula, bogato ukrašena. Na gornjoj plohi je prikazan štit približno pravougaonog oblika. Ispod štita se vide dijelovi dugog i pravog mača, njegova drška sa gornje i vrh sa donje strane štita. Na štitu je prikazana neka fantastična životinja sa razgranatim repom, koja ovdje ima heraldički karakter. Pored štita i mača je prikazana figura muškarca približno iste visine kao štit, sa jednom rukom na boku i drugom na maču i štitu. Noge su blago povijene, kao u pokretu. Na sebi ima kratku haljinu ili košulju koja se prema dnu širi. Ispod ovoga prikaza, plastično je izveden križ-rozeta. Sastoji se od četiri sastavljena kružna vijenca u čijim se poljima nalaze još po dva koncentrična vijenca.

Stećak br. 10 (105 x 54 x 33 cm) je mali sanduk sa postoljem. Vjerojatno pripada dječijem grobu. Ukrašen je sa svih strana. Na gornjoj plohi, tehnikom urezivanja, prikazan je pravougaoni štit sa mačem ispod njega. Na štitu su tri kružna vijenca. U donjoj polovici plohe, ispod vrha mača, urezan je polumjesec, a ispod njega lijevo i desno po jedan križ – svastika. Do polumjeseca na lijevoj strani su tri polukružna vijenca, slično kao na štitu. Na drugoj strani su linija i krug sa nekim šiljastim završetkom. Na sjevernoj bočnoj strani prikazane su dvije ljudske figure u pokretu, jedan kružni vijenac i neki vodoravno postavljeni predmet. Na južnoj bočnoj strani urezani su konj sa konjanikom i tri figure koje se drže rukama, kao u kolu. Na zapadnoj čeonoj strani je urezan križ čiji se poprečni krakovi i gornji uspravni krak završavaju krugovima. Desno od križa je prikazan kružni vijenac. Suprotna čeona strana je ukrašena motivom u vidu uspravne stabljike koja se pri vrhu račva i od čije sredine prema gore idu dvije spiralne linije.

Stećak br. 42 (163 x 67 x 54 cm) je visoki sanduk, ukrašen na gornjoj i dvjema uspravnim stranama. Na gornjoj plohi je plastično prikazana savijena ruka koja drži mač. Na sjevernoj bočnoj strani plastično je prikazana scena iz lova. Raspoznaje se konj sa konjanikom u pokretu, ispred toga dvije životinje koje podsjećaju na divokoze, a zatim figura muškarca sa mačem okrenutim prema bližoj životinji. Ispod ove scene prikazane su još tri životinje, od kojih je srednja okrenuta u suprotnom smjeru od ostalih. Na sjeverozapadnoj čeonoj strani plastično je prikazano muško kolo. Tri muškarca na glavama nose kape sa šiljastim dodacima. Noge su savijene u koljenima, pa izgleda da je kolo u pokretu. Kolovođa je visoko uzdigao slobodnu ruku. Scena je vrlo dinamična.

I svi ostali ukrašeni stećci su sa istim motivima.

Stećci br. 86 i 87 su pravilno i lijepo klesani spomenici, visine 180 i 200 cm., u obliku križa, bez ukrasa. Križevi su polomljeni, prevaljeni i utonuli u zemlju.

Između grobova sa stećcima su vidljivi ponegdje i grobovi koji su samo oivičeni kamenjem na površini. Jedan takav grob je pretražen i našen je ljudski skelet na 100 cm dubine.

Znatan broj stećaka oštećen je usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka pa ne postoje konačni podaci o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Državna komisija
  2. ^ "Nekropola Gvozno". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)