Nekropola Mramorje Gornji Studenci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Nekropola u Studencima

Nekropola sa stećcima Mramorje Gornji Studenci, općina Ljubuški, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na nadmorskoj visini od 63 metara, uz savremeno rimokatoličko groblje u selu Gornji Studenci, udaljenom oko 5 km vazdušne linije od Ljubuškog, u pravcu jugoistoka.

Historija[uredi | uredi izvor]

U okolini Ljubuškog, na 7 nekropola registrovano je 214 stećaka, od čega176 opisanih: ploča 88, sanduka 78, sanduka s postoljem 1, sarkofaga 9. Nije opisano 48 primjeraka. Od 176 opisanih nadgrobnih spomenika, polovina je ploča, polovina sanduka, dok je sarkofaga relativno malo, ali su umjetnički kvalitetnije ukrašeni od ostalih. Od 176 primjeraka 81 je ukrašenih, od toga 33 sa simbolom krsta, što je do izražaja došlo naročito u Gornjim Studencima. Ukrasni motivi na nekropolama sa stećcima ljubuškog kraja su sljedeći: motiv štita sa mačem, simbol kamenice, ljudske figure s antropomorfnim ukrasom, tordirano uže i trake, polumjesec, rozete, vitice trolista, kolo, motiv spirale, scene lova, simbol sokolova i turnir.

Na ovom području bilo je aktivno više klesarskih radionica kao nosioca različitih uticaja. Nije ista škola majstora koji su radili spomenike na nekropoli u Gornjim studencima i onih koji su radili na nekropoli u Bijači, Zvirićima i Pržinama

Opis[uredi | uredi izvor]

U Gornjim Studencima bilo je 44 ploča, 25 sanduka, 4 sljemenjaka i 1 sanduk s postoljem. Izuzetno lijep primjerak predstavlja sanduk (broj 28) visine 90 cm čija je gornja površina isklesana u vidu triju stepenica visine 4 i 5 cm, s komplikovanim krstom na gornjoj stepenici. Izrada stećaka na ovoj nekropoli ukazuje da su brižljivije izrađeni primjerci pripadali bogatijem društvenom sloju, a pojedine su ih porodice postavljale po grupama, odnosno prema srodstvu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Marko Vego, Srednjevjekovni nadgrobni spomenici BiH, Ljubuški, Sarajevo, 1954.
  • Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
  • Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo,
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nekropola Mramorje". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.