Nekropola Mramorje u Bučju
Nekropola Mramorje u Bučju nalazi se na području općine Srebrenica, Bosna i Hercegovina. Nekropola sa 15 stećaka je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Na prostoru opštine Srebrenica nalazi se oko 50 lokaliteta sa ukupno 950-1000 stećaka: Potočari, Pećišta, Gostilj, Bostahovine, Staroglavice, Sućeska, Klisa, Srebrenica, Skenderovići, Kutuzero, Podravanje, Palež, Lubnice, Karačići, Urisići, Ljeskovik, Klotjevac, Đurđevac, Poljak, Trubari, Zgunja i dr.[2] Tri stećka su sa natpisom, od kojih je jedan najpoznatiji i najčitkiji – Zguljanski stećak u obliku stuba.[3]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Naselje Bučje se nalazi udaljeno od općine Srebrenica oko 5 km zračne linije u pravcu jugozapada. Na raskršću puteva, iz pravca Podravanja prema Bučju i Kutuzeru, nalazi se manje uzvišenje na kojem su smješteni stećci. Nadmorska visina lokaliteta je 826 m.
Historija[uredi | uredi izvor]
U srednjem vijeku, zahvaljujući bogatstvu rude iz koje se dobivalo srebro, Srebrenica je bila jedno od najrazvijenijih rudarskih i trgovačkih naselja u srednjovjekovnoj bosanskog državi, zahvaljujući konjukturi potražnje srebra u Evropi. Također, Srebrenica je bila jedan od najvećih rudnika na Balkanu. Kao rudnik prvi put se spominje 1352. pred kraj vladavine bana Stjepana II. Naselje se počelo razvijati u drugoj polovini XIV stoljeća, a svoj najveći uspon dostiglo je u prvoj polovini XV stoljeća kao važan trgovački centar sa intenzivnom trgovinskom razmjenom.
Opis[uredi | uredi izvor]
Stećci pripadaju vrsti položenih kamenih monolita i javljaju se u tri forme; ploča, sanduk i sljemenjak. Njihovo umjetničko oblikovanje očituje se u formi i ukrasu. Na ovoj nekropoli postignut je visoki nivo estetske vrijednosti forme: pojedini stećci imaju relativno velike dimenzije. Od ukupno 15 spomenika (2 ploče, 5 sanduka i 8 sljemenjaka), ukrašen je samo jedan sljemenjak, i to motivom figuralne predstave gdje je isklesana osoba sa prekrštenim rukama na prsima i dvojne spirale, rađene tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja.[3] Pored ukrasa neophodno je napomenuti da se sanduk br. 10 sa čeone strane završava na svod, a sanduk br. 11 ima jednu naglašeniju gornju površinu. Stećci su fino obrađeni, dijelom prevrnuti i utonuli u zemlju.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Desanka Kovačević-Kojić - Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo: 1978.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Nekropola Mramorje". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 10. 2019.
- ^ "Nekropole stećaka - tours-srebrenica.ba, Turistička organizacija Srebrenice". Arhivirano s originala, 12. 10. 2022. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ a b Veliki broj nekropola stećaka na teritoriji Srebrenice i Bratunca - balkans.aljazeera.net
