Nekropola sa stećcima u Kruševu (Mostar)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Nekropola Šarampovlje (Vitina) u Kruševu smještena je na jugoistočnoj strani Mostarskog blata, oko 7 km zračne linije u pravcu jugozapada, uz regionalnu cestu Mostar–Čitluk

Prostire se na 3035 kvadratnih metara i broji 122 stećka (60 u formi ploče, 59 u formi sanduka i 3 u formi sljemenjaka).[1] Materijal od kojeg su spomenici pravljeni je fino obrađeni kamen. Pojedini stećci su utonuli ili zasuti zemljom.

Ukrašeno je ukupno 30 nadgrobnika. Na velikom broju stećaka izvedene su bordure i friz od cik-cak linija, frizovi od povijene loze sa trolistom, ljiljanima, rozetama, mačem, vodenicom, kamenicom, scenama lova i plesa i kopljem (mačem). U sredini ploče sa natpisom nalazi se ukras u obliku štita sa mačem, dok se po obrubima u vidu širokog okvira nalaze figure sidra. Štit je pravokutnog oblika duljine 104 cm, balčak se nalazi iznad štita duljine 20 cm, a krsnica 22 cm. Ispod štita izlazi vrh mača.[2]

Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 13. jula 2009. godine, donijela je odluku da se nekropola proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 122 stećaka

Natpisi[uredi | uredi izvor]

Na dva stećka evidentirano je postojanje natpisa koji pominju Ivana Maršića i kneza Radišu Zloušića, kao i dijak (pisara ili klesara) Vukovića. Grafika slova, figura štita u obliku trouglova, upotrebe naziva kneza, kao i porodice Zloševića (Zloušića) datira ove stećke u period XIV. ili XV. stoljeća.[4]

Na stećku br. 77. evidentiran je ćirilični natpis iz XV vijeka, koji se odnosi na Ivana Maršića. Natpis je interesantan ne samo po sadržaju već i po upotrebi slova za pisanje broja 88 (PN). Marko Vego je natpis pročitao kao:[5]

+ A se leži Ivanь Maršićь. Živihь litь pi (88) mnogo nь zeimli ja, a ništa nes (ohь)

Običaj bilježenja godina slovnim oznakama za brojeve karakterističan je za srednji vijek, a u nekim sredinama (u istoriji srpske pismenosti, na primjer) taj običaj očuvao se do kraja 17. pa i u 18. vijeku. Ćirilično slovo p ima vrijednost broja 80, a takozvano osmerično i (H) ima brojnu vrijednost 8. Pisar je vjerovatno želio naglasiti da je Ivan Maršić živio mnogo na zemlji i da s nje na onaj svijet nije ništa ponio. Moguće je da natpis znači da Ivan Maršić nije ništa bio na ovoj zemlji iako je dugo živio.

Drugi natpis evidentiran je na stećku br. 107. i odnosi se na kneza Radišu Zloušića. Marko Vego je natpis pročitao;

+ A se leži knezь Radiša Zloušićь. A se piše kami Vukovićь za ьunaka (junaka) Tumov (Tomovu) Radiši Zloušićь.

Na osnovu grafije slova, figura štita u obliku trougla, upotrebe naziva kneza, kao i porodice Zloševića upućuje na vrijeme nastanka u period XIV. ili XV. stoljeća. Ispod ove ploče Marko Vego je evidentirao postojanje velike grobnice, ozidane lijepo klesanim kamenom, dubine oko 2 m. U vrijeme obrade natpisa zabilježeno je da je grobnica bila otvorena sa južne strane te da su kosti u grobnici bile pomjerene. Slova na ovom natpisu imaju obilježja grafije XV. stoljeća te da prezime Radiše Zloušića nije neobično u krajevima Hercegovine. U povelji humskog župana Radoslava iz 1254. godine spominje se potpisnik (svjedok) Pribin Zlošević, čije je prezime dosta slično Zloušićima iz Kruševa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šefik Bešlagić - Stećci u dolini Neretve[mrtav link]
  2. ^ "Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018.
  3. ^ "Nekropola Šarampovlje (Vitina) u Kruševu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 24. 6. 2022.
  4. ^ "Anđelko Zelenika: Stećci mostarskog područja - s.19" (PDF). Pristupljeno 9. 2. 2018.
  5. ^ "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj 7". www.academia.edu. Pristupljeno 9. 2. 2017.