Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima, na lokalitetu Crkvina, općina Sokolac, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Na lokalitetu se nalazi 360 stećaka; 2 ploče, 310 sanduka, 28 visokih sanduka, 19 sljemenjaka i 1 visoki sljemenjak. Orijenitacija stećaka je u pravcu jugozapad – sjeveroistok, neznatan broj u suprotnom smjeru. Od ukupnog broja stećaka, ukrasi su evidentirani na 10 primjeraka, na kojima su zastupljeni sljedeći motivi: manji jednakokraki krst, koji se javlja tri puta, linija, široka traka, svastika, polumjesec, krst, štap, mač, ljudska figura i predstava životinje – konja i konjanika sa kopljem.

Na ovom lokalitetu arheolog Ćiro Truhelka je evidentirao natpis koji u transkripciji glasi; Sѣče (ka)mi Vladimir a pisa Mitrov(i)ć....?. Natpis nije pronađen u kasnijim istraživanjima pa se smatra da je natpis uništen.

Na prostoru lokaliteta, u sjevernom dijelu, vršeni su radovi na uklanjanju zemljišta i kamena, s namjerom da se utvrde ostaci temelja crkve. Uvidom na licu mjesta evidentirani su određeni dijelovi crkve, pretpostavka je da se radi o ostacima oltarske niše, koja se nalazi na istočnoj strani. Na osnovu evidentiranih dijelova nije moguće utvrditi tip crkve, skicu ili plan, njenu prostornu organizaciju ili nešto slično, bez prethodno izvršenih arheoloških iskopavanja.

Stećci su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja. Pojedini su dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju, na njima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina), u većoj ili manjoj mjeri, koji razaraju strukturu kamena;

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
  • Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965

Reference[uredi | uredi izvor]