Nekropola u Bečanima

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nekropola u Bečanima, općina Šekovići, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. [1][2] Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [3]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Selo Bečani je od Šekovića udaljeno 3,52 km u pravcu sjeverozapada, na lokalitetu ispod stijene, koju mještani nazivaju Pola stijene, 665 m nv.

Historija[uredi | uredi izvor]

Područje Šekovića još od najstarijih vremena bilo je naseljeno i kulturno i komunikacijski vrlo aktivno. O tome svjedoče mnogobrojni toponimi, poput Kaštielja (Kastel), Grada, Gradine ili Crkvina. Na nekim od njih su još uvijek prisutne jake zidane strukture. Arheološka istraživanja tih ostataka do današnjih dana nisu vršena tako da je usljed nedostatka naučnih podataka moguće konstatovati samo naseljenost prostora i značajnu aktivnost u prošlosti, ali ne i vremenski konkretizirati određena zbivanja i promjene u njemu niti odrediti neka starija kultna mjesta.

Područje ranofeudalnih župa Osat i Birač (današnje općine Srebrenica, Vlasenica, Bratunac, Šekovići te Kladanj) držala je većim dijelom velikaška porodica Trebotića, koja je istovremeno davala i usorske vojvode. Šire područje bosanskog srednjeg Podrinja, od vremena bana Tvrtka ubraja se u Usoru. Do spomenute integracije došlo je tako što je jedan podrinjski velikaški rod, sticajem raznih okolnosti postao nasljedni nosilac titule usorskih vojvoda.[4].

O jakom privrednom i kulturnom životu u Šekovićima u periodu uprave Osmanskog Carstva govore toponimi Varošište, Tabaci ili Hanište. U to vrijeme ovim krajevima prolazi važna komunikacija koja je povezivala dolinu rijeke Spreče preko Vlasenice sa Sarajevom.

Opis[uredi | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima u Bečanima sadrži 138 vidljivih stećaka, od čega 4 ploče, 15 sanduka, 41 sljemenjak, 77 stubova i 1 stećak nedefiniranog oblika jer je utonuo. Na ovom lokalitetu Šefik Bešlagić je evidentirao 179 stećaka.[5] Zastupljena su četiri osnovna oblika stećaka – ploče, sanduci, sljemenjaci i stubovi u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) koja se prema gore širi, čiji je završetak na dvije vode, sa ravnim završetkom i lučno zasvođen, zatim stubovi u obliku uspravnog sanduka (pravouglog paralelopipeda) koji se prema gore širi, čiji je završetak na dvije vode, sa ravnim završetkom, lučno zasvođen i sa lučnim izbočenjem na vrhu. Na sedam spomenika evidentirani su plastični ukrasi polumjeseca, mača, rozete i predstave ruke.

Pojedini stećci su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili upotpunosti utonuli u zemlju. Na stećcima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina). Dio stećaka je obrastao trnjem i utonuo.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Državna komisija
  2. ^ UNESCO - Bečani, Šekovići
  3. ^ "Nekropola u Bečanima". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
  5. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)