Nekropole sa stećcima u Olovu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Nekropole stećaku u Olovu , općiina Olovo, vezane su za razvoj opšteg društveno-ekonomskog razvoja feudalnog društva u srednjovjekovnoj bosanskoj državi.

Najzastupljeniji oblici stećaka su:

  • sljemenjaci sa postoljem, koji se sužavaju prema dnu
  • dvostruki sljemenjaca na postolju koji pokrivaju i dvostruke grobove.
  • sanduci i ploče bez postolja, pa tek onda sa postoljem.

Među ukrasnim motivima najzastupljeniji su: obični spiralni zavoji i S-motiv, rozete, tordirana vrpca, cik-cak linije, kružići, kružići sa tačkom, krug od tordirane vrpce, krug sa rozetom, zrakasti krug, polukrug, zvijezda, grozd, polumjesec, krst, vodenica i plastična dugmad. Geometrijski motivi su osnova ornamentalnog sistema na spomenicima olovskog kraja.

Od figuralnih predstava, postoji ženska figurica u Kozjacima i životinjski lik na obelisku u Vlaškovcu. [1]

Evidentirane su predstave ljudske ruke, zatim ruke s kopljem i ruke s mačem. Motivi sa oružjem su jako stilizovani, tako šaka nigdje ne obuhvata oružje, nego izgleda kao da negdje lebdi pored njega. Koplja prikazana na stećcima imaju zastavice – trouglastu i četverouglastu, dok su mačevi uobičajenog srednjovjekovnog izgleda, izuzev jednog na lokalitetu Mramorje, koji ima izgled osmanske sablje.

Veliki dio stećaka na ovim nekropolama je tehnički dotjeran, dok je izvjestan broj nemarnije obrađen. Najveći broj ukrasa izveden je tehnikom udubljivanja, za razliku od plastičnih motiva koji su vrlo rijetki. Svi spomenici su rađeni od krečnjaka, do kojeg je bilo lakše doći na ovom području.

Natpis je evidentiran na obelisku iz Vlaškovca. [1]

Nekropole nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Navedene nekropole su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [2]

  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu 'Mramorje' u selu Moguš,
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići,
  • Nekropola sa stećcima Salikovac,
  • Nekropola Mramor, u naselju Musići, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. [3]
  • Nekropola sa stećcima “Mramorje“ i starim nišanima u Lavšićima,
  • Nekropole sa stećcima i nišanima u Gurdićima,
  • Nekropole sa stećcima u Donjim Bakićima, zajedno sa : ostacima srednjovjekovne crkve sv. Roka (svetište Gospe olovske), obeliskom (stub, nišan) na lokalitetu Vlaškovac i nišanima na lokalitetu Svatovsko Greblje, čine historijsku cjelinu koja je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [4]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA
  • Alojz Benac, "Olovo", Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine II, Beograd 1951.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Šefik Bešlagić: Nišani XV i XVI vijeka Bosne i Hercegovine". ANUBIH, DJELA, KNJIGA LIII - Odjeljenje društvenih nauka, Sarajevo 1978. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. ^ "Spisak nacionalnih spomenika u općini Olovo". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. [mrtav link]
  3. ^ Komisija za nacionalne spomenike
  4. ^ "Obelisk u Bakićima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. [mrtav link]