Nekropole stećaka u Čajniču

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nekropole stećaka u Čajniču, su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Hrid u Međurječju[uredi | uredi izvor]

Na nekropoli nekad su izbrojana 62 stećka, od toga 19 ploča, 27 sanduka i 16 sljemenjaka. Spomenici su osrednje obrađeni, slabo očuvani, mnogi primjerci okrnjeni, prevaljeni ili pomaknuti. Orijetisani su u pravcu zapad-istok. Danas je teren toliko zarastao da se na maloj površini može vidjeti oko 15 stećaka. Teško ih je opisati. Nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju Sudići[uredi | uredi izvor]

Sudići su naselje udaljeno od Čajniča oko 15 km u pravcu sjevera. Nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 6 stećaka.[3]

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima[uredi | uredi izvor]

Nacionalni spomenik čine grobovi i nekropola sa 48 stećaka (34 ploče, 10 sanduka, 4 sljemenjaka), koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ukrašena su samo dva sanduka. Na jednom je evidentirana urezana linija, što predstavlja dvojni grob, a na drugom su evidentirani motivi polumjeseca i sunca.[4][5]

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Suhodanj u Milatkovićima[uredi | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima se nalazi na livadi nazvanoj Prostranice, u predjelu koji nosi naziv Suhodanj u naselju Milatkovići. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 4 stećka. Ovdje postoji predaja o zatrpanim, „zasutim“ crkvama na području opštine Čajniče -„hiže – bosanske crkve“. Za potvrđivanje teze o postojanju „hiže – bosanske crkve“, planirana su svobuhvatna detaljna arheološka istraživanja.[6]

"Mramorovi" – Nekropola sa stećcima Dubac u Batovu[uredi | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima Dubac (Batovo) nalazi se u istoimenom selu, smještena na brežuljku, u čijoj neposrednoj blizini je put ka selu Dubac. Na lokalitetu su evidentirana tri stećka u formi sanduka. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [4]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vaso Glušac, Srednjovekovna "bosanska crkva", u: Prilozi za književnost, jezik, historiju i folklor, IV., Beograd, 1924.
  • Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo, 1957.
  • Alojz Benac, Stećci, Prosveta, Beograd, 1963.
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: "Veselin Masleša", Stećci – Kultura i umjetnost, 1982.
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: "Veselin Masleša", Stećci, kataloško-topografski pregled, 1971.
  • Evlija Čelebija, Putopis, "Odlomci o jugoslovenskim zemljama", Sarajevo, 1979.
  • Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
  • Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Čajniče)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 9. 2017.[mrtav link]
  2. ^ "Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Hrid u Međurječju, općina Čajniče". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 9. 2017.
  3. ^ "Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju Sudići, općina Čajniče". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 9. 2017.
  4. ^ a b "Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka". Svjetlost, Sarajevo, 2004. Pristupljeno 13. 10. 2017.
  5. ^ "Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima, općina Čajniče". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 9. 2017.
  6. ^ "Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Suhodanj u Milatkovićima, općina Čajniče". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 9. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]