Nekropole stećaka u Varešu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Nekropole sa stećcima u Varešu, općina Vareš, sadrže nadgrobnike iz dužeg perioda historije Bosne i Hercegovine. Na području Vareša u 16 naseljenih mjesta evidentirane su 22 nekropole sa ukupno 314 stećaka (17 ploča, 191 sanduk, 100 sljemenjaka i 6 amorfnih stećaka).[1]

Nekropole sa stećcima i starim nišanima u naselju Budoželje, na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 20. do 26. januara 2009. godine, proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući) i Ljiljana Ševo. Naselje Budoželje je udaljeno oko 10 km zračne linije od Vareša u pravcu jugoistoka. Stećci i nišani su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, dijelom ili u potpunosti utonuli u zemlju i izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.

Nacionalni spomenik čine:

Nekropola sa 36 stećaka na lokalitetu Glavica (Hrid), od kojih su 34 u formi sanduka i 2 u formi sljemenjaka. Sadrže ukrasne motive, predstava konja i čovjeka te konja i polumjeseca. Stećci su klesani u obližnjem kamenolomu Krešnica, gdje se još mogu vidjeti nedovršene gromade kamenja.

Tri nišana na lokalitetu Gromile, na udaljenosti oko 60 m od nekropole stećaka. Nišani su sa turbanom u gužve, bez natpisa, od kojih jedan sadrži ukrasne motive (sablja i sunce).

Nekropola na lokalitetu Višgreblje (Jabuka), sa 30 stećaka (25 sanduka i 5 sljemenjaka), i 20-ak starih nišana koji su jednostavne obrade, vidno oštećeni zbog starosti, bez natpisa i većina ih je utonula u zemlju ili oborena.

Nekropola sa 12 stećaka (8 sanduka i 4 sljemenjaka), na lokalitetu Solila (Trzan).

Nekropola sa 2 stećka na lokalitetu Vrh.[1]

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Lipa, Stupni Do, udaljena od Vareša oko 5 km zračne linije u pravcu juga, sadrži 68 stećaka. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Preovladava forma sanduka, a evidentirano je i pet sljemenjaka.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  2. ^ "Nekropole sa stećcima i starim nišanima u naselju Budoželje". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  3. ^ "Nekropola Lipa,Stupni Do". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]