Neredi u Banjoj Luci 2001.

Neredi u Banjoj Luci 2001. odnose se na masovne nasilne proteste koji su se dogodili 7. maja 2001. povodom pokušaja polaganja kamena temeljca za obnovu Ferhat-pašine džamije (Ferhadije) u Banjoj Luci. Događaj je obilježen napadima na vjernike i međunarodne diplomate, paljenjem imovine i ubistvom Murata Badića.

Ovi nemiri smatraju se jednim od najtežih incidenata u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini povezanih s procesom povratka izbjeglica i obnovom vjerskih objekata.

Pozadina

Ferhat-pašina džamija, izgrađena 1579, bila je jedan od najznačajnijih spomenika osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Džamija je srušena eksplozivom 7. maja 1993.

Ceremonija polaganja kamena temeljca za njenu obnovu zakazana je simbolično na osmu godišnjicu rušenja, 7. maja 2001. Skupu je prisustvovao veliki broj vjernika iz cijele države, kao i visoki dužnosnici, uključujući šefa misije UN-a Jacquesa Paula Kleina, američkog ambasadora Thomasa Millera i britanskog ambasadora Grahama Handa. Atmosfera uoči skupa bila je napeta, a u gradu su se pojavili letci koji su pozivali na sprečavanje obnove objekta.

Tok nereda

Oko 11 sati, prije zvaničnog početka ceremonije, nekoliko hiljada demonstranata probilo je policijske kordone u centru Banje Luke. Okupljena masa zasula je vjernike i zvanice kamenicama, jajima, staklenim bocama i pirotehničkim sredstvima. Prema izvještajima, policija Republike Srpske nije adekvatno reagovala, a u određenim trenucima se povukla pred nasilnom masom, omogućivši demonstrantima pristup platou.

Nasilje je eskaliralo paljenjem autobusa kojima su vjernici doputovali iz Federacije BiH. Zapaljeno je najmanje osam autobusa, kao i vozila međunarodnih organizacija te kombi RTV BiH. Demonstranti su uzvikivali nacionalističke parole, a na zgradi Medžlisa Islamske zajednice zastava IZ je zamijenjena srpskom zastavom.

Oko 300 zvanica i vjernika ostalo je zatočeno u zgradi Medžlisa više od šest sati pod opsadom, sve dok specijalne jedinice i SFOR nisu osigurali evakuaciju. U neredima je povrijeđeno više desetina osoba (zvanični izvještaji navode oko 30 povrijeđenih, dok mediji navode i veće cifre do 150 osoba s lakšim povredama).

Smrt Murata Badića

Murat Badić (61), iz mjesta Gnjilavac kod Cazina, doputovao je u Banju Luku kako bi prisustvovao ceremoniji. Tokom nereda, Badić je napadnut od grupe demonstranata. Prema iskazima svjedoka, pogođen je kamenom u glavu, a nakon što je pao, masa ga je nastavila udarati dok je ležao bespomoćan na zemlji.

Badić je zadobio teške tjelesne povrede glave i grudnog koša. Inicijalno je zbrinut u bolnici u Banjoj Luci, a kasnije je sanitetskim vozilom prebačen u Klinički centar u Sarajevu. Preminuo je 26. maja 2001. godine, nakon što je 19 dana proveo u komi.

Odgovornost i sudski procesi

Događaji su izazvali oštre osude Vijeća sigurnosti UN-a, OHR-a i drugih međunarodnih organizacija. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch optužio je vlasti RS za propuste u osiguranju skupa. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova RS, Perica Bundalo, i načelnik Centra javne bezbjednosti Banja Luka, Vladimir Tutuš, podnijeli su ostavke. Britanski amabasador Graham Held je optužio Srpsku demokratsku stranku za organizaciju napada.

Iako je nekoliko desetina lica privedeno i procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira te učešća u neredima, niko nije krivično odgovarao za direktno nanošenje smrtonosnih povreda Muratu Badiću. Porodica Badić je tužila Republiku Srpsku tražeći odštetu zbog propusta policije, ali procesi nisu rezultirali krivičnom odgovornošću počinitelja.

Mjesec dana kasnije, kamen temeljac za Ferhadiju ipak je položen, uz do tada neviđene mjere bezbjednosti.

Vanjski linkovi

• RSE arhiva: Ferhadija 2001.