Nervozni poštar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
NotCommons-emblem-copyrighted.svg Moguće kršenje autorskih prava drugih!
Molimo Vas da pri uređivanju ne koristite kopije sadržaja drugih internet stranica ili pisanih djela bez dozvole autora. Takvim postupkom kršite zakon o autorskim pravima, a Vaš članak ili njegov sporni dio će biti obrisani. Hvala na razumijevanju! doslovno prepisano sa https://www.nervoznipostar.com/o-grupi/
Nervozni Poštar
Nervozni-postar.jpg
Osnovne informacije
Žanrovi Folk’n’roll, Rock, Folk, Heavy metal
Karijera 1985 - danas
Izdavači Jugoton
Naraton
InTakt Records

Nervozni Poštar je sarajevski bend iz druge polovine 1980ih koji, premda u donekle izmijenjenom sastavu, postoji i danas, a prepoznatljiv je po specifičnom spoju heavy-metala i narodnjačkog načina pjevanja.

Ideja[uredi | uredi izvor]

Nesumnjivo prvo ime Nervoznog poštara je dr. Fadil Šabović. Ovaj ljekar po struci je ritam gitarist i autor gotovo svih pjesama tokom čitavog postojanja grupe, po čemu je sličan Goranu Bregoviću iz Bijelog dugmeta. Novinaru Anti Batinoviću, iz tadašnjeg zagrebačkog časopisa "Start" Šabović je izjavio kako mu je definitivno bilo jasno da ima pravu ideju, kada je radeći kao ljekar u stanici hitne pomoći u Busovači, pijanom čovjeku šio ranu. Pijanac je glasno pjevao narodne pjesme dok ga je za ruku držala pjevačica iz obližnje kafane, u kojoj se u tuči netom prije toga ozlijedio. Šabović kaže da mu je "sinulo" da je ljudima trebao žešći narodnjak od onog kojeg su imali i rodila se ideja o "Nervoznom poštaru".

Nakon koncipiranja ideje, Šabović je upoznao poznatog pjevača novokomponovane narodne muzike Rustema Nezirovića - Ruleta i jednog od najpoznatijih sarajevskih heavy-metalaca i izrađivača gitara iz tog perioda, Nikolu Nidžu Mitrovića. Fadil im je rekao da trebaju svirati njegove pjesme, svaki na svoj način. Rule treba pjevati folk, a Nidžo svirati hard rock, u isto vrijeme ne respektirajući previše jedan drugog.

Početak[uredi | uredi izvor]

Nakon dugog uvjeravanja grupa je započela s radom i ubrzo snimila svoj prvi album "Vazda - Gazda" za zagrebački Jugoton. Ipak, svoje prvo pravo pojavljivanje u javnosti grupa je imala nedugo zatim, na festivalu narodne muzike "Ilidža '85", u novembru 1985. godine. Nervozni poštar sa pjesmom "Sarajevo, slatki dome moj" uvjerljivo osvaja prvo mjesto sa 91% glasova publike, što je jedinstven slučaj u historiji tog festivala. Zanimljivo je da su ostali sudionici festivala, redom "narodnjaci", članove tada potpuno nepoznatog benda smatrali za nosače instrumenata. Niko nije vjerovao da se očigledni rokeri imaju namjeru takmičiti na narodnjačkom festivalu, a još veću dilemu stvarala je prisutnost tipičnog "narodnjaka" među tipičnim "rokerima", odnosno pjevača Ruleta u ostatku benda.

Neobičan bend bukvalno preko noći postaje opće poznat u čitavoj državi, rušeći sve rekorde u prodaji.[1]

Period popularnosti u SFRJ[uredi | uredi izvor]

Odmah nakon pobjede na festivalu, na krilima iznenadnog uspjeha Rule napušta bend u potrazi za solo karijerom i slavom, koju mu obećavaju estradni producenti željni brze zarade na enormnom uspjehu benda. Fadil ubrzo nalazi zamjenu za Ruleta u liku Nusreta Nukija Doličanina, također mladog i veoma nadarenog pjevača, glasa veoma sličnog Ruletu, što je pomoglo bendu da nastavi dalje zacrtanim putem.

Sa Nukijem kao vokalom, bend će za Jugoton objaviti sljedeća četiri albuma: "Zapamti, ja sam gazda" (1986.), "Ništa više nije kao prije" (1987.), "Nervozni Poštar" (1988.) i "To je samo folk’n’roll" (1989.)

Pored Fadila Šabovića i pjevača Nusreta Nukija Doličanina (s izuzetkom prvog albuma na kojem pjeva Rustem Rule Nezirović), prvu postavu benda u to vrijeme sačinjavali su i basist Dragan Ðurdelija, solo gitarist Nikola Mitrović - Nidžo i bubnjar Šukrija Arslanagić.

Rat u BIH i poslijeratni period[uredi | uredi izvor]

Fadil Šabović ističe da je u periodu od 1990. do 2000. bio totalno nezainteresiran za muziku. Članovi benda pokušali su nastaviti sami: Rule snima u Njemačkoj solo projekat, također i Nusret Doličanin - Nuki, a nedugo zatim i basist Dragan Ðudelija s "Poštarom i poštarkom" u Srbiji, istovremeno svi koristeći ime originalnog benda u svojim karijerama. Sve je unijelo veliku zabunu među fanove i upitnu kvalitetu te "ohladilo" publiku. Konačno je i Fadil Šabović krajem 2002. godine ponovo okupio bend, ovoga puta sa novim, rokerskim pjevačem Narcisom Lalićem i za sarajevsku izdavačku kuću "Naraton" snimio novi album "Život, to je divna fešta" koji postiže polovičan uspjeh. Solo gitarist Nikola Mitrović - Nidžo umro je u Beogradu, nakon duže bolesti, 2003. godine.

Krajem 2004. godine sastaju se ponovo, nakon niza godina, Fadil Šabović i prvi pjevač Rule te pod okriljem izdavačke kuće "InTakt Records" postižu dogovor, pokreću staru postavu i ponovo na Ilidži, starom mjestu sa kojeg su krenuli 1985. godine, snimaju album "Gas, gas".

Nakon duže pauze, 2017. godine grupa ponovo počinje sa radom i za BN MUSIC izdaje maxi singl u starom prepoznatljivom stilu. Pjesme "Mala rospija", "Ćevapi" i "Stara ljubav" na prvo slušanje ostavljaju utisak da se grupa vratila na scenu upravo onako kako su to mnogobrojni obožavatelji[ko?] i očekivali. Novi CD izlazi u septembru 2017.

Članovi grupe[uredi | uredi izvor]

  • Fadil Šabović - Autor grupe
  • Nusret Doličanin - Nuki - Vokal
  • Dragan Ðurdelija - Gago - Bas gitara
  • Siniša Cekić - Solo gitara
  • Dušan Simić - Bubnjevi
  • Goran Mladenović - Klavijatura, Harmonika
  • Dušan Kolarević - Ritam gitara

Bivši članovi[uredi | uredi izvor]

  • Rustem Nezirović - Rule - Vokal
  • Mustafa Sokolović - Bas-gitara
  • Faruk Kadić - Solo gitara
  • Adis Kahvić - Klavijatura, Harmonika
  • Šukrija Arslanagić - Bubnjevi ( preminuo 2013. )
  • Nikola Mitrović - Solo gitara ( preminuo 2003. )
  • Narcis Lalić - Vokal

Diskografija[uredi | uredi izvor]

Studijski albumi[uredi | uredi izvor]

Kompilacije[uredi | uredi izvor]

  • Najbolje od - 1994.
  • The Best - 1996.
  • Vazda - Gazda + Ništa više nije kao prije - 2001.
  • The best of - 2005.
  • The best of - 2006.
  • Najveći hitovi - 2009.

Singlovi[uredi | uredi izvor]

  • Zapamti, ja sam gazda/Mi smo drvosječe, potaman nam sve - 1986.
  • Ej, Maro, Marice/ZZ top - 1987.
  • Vojnička pjesma/Nova godina - 1988.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]