Neuhranjenost

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Neuhranjenost
(Malnutricija)
Orange ribbon.svg
Narandžasta traka koja označava pothranjenost i ostale oblike malnutricije
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10 E40.{{{3}}}-E46.{{{3}}}
ICD-9 263.9
MedlinePlus 000404
eMedicine ped/1360
MeSH D044342

Neuhranjenost ili malnutricija je stanje koje proizlazi iz ishrane u kojoj nutrijeni ili nisu dovoljno i zastupljeni tako da uzrokuje zdravstvene probleme. To može uključivati kalorije, proteine , ugljikohidrate, vitamine i minerale. Ako nije dovoljna količina hranljivih materija, to se se naziva pothranjenost ili neuhranjenost, dok se preveliko unošenje hrane zove preuhranjenost.[1][2][3][4][5][6]

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Pothranjena djevojčica iz Nigerije

Termin othranjenost se često koristi, posebno kada se odnosi na olike kada nema dovoljno kalorija, proteina, ili mikronutrijanata. Ako se pothranjenost javlja tokom trudnoće ili prije dvije godine, to može dovesti do trajnih problema u fizičkom i psihičkom razvoju. Ekstremna neuhranjenost, poznat kao gladovanje, može imati simptome koji uključuju: malu visinu, tanak trup, vrlo nizak nivo energije i otečene noge i trbuh. Takvi ljudi su češče podložni infekcijama i često im je hladno . Simptomi nedostatka mikronutrijenata zavise od mikronutrijenta koji nedostaje.[7][8]

Neuhranjenosti je najčešća zbog toga što je na raspolaganju za jelo nema dovoljno visoko kvalitetne hrane. Ovo se često odnosi na visoke cijene hrane i siromaštvo. Tome može doprinijeti nedostatak dojenja, kao i niz infektivnih bolesti kao što su: gastroenteritis, upala pluća, malarija i ospice, što povećava zahtjeve za nutrijenatima. Postoje dvije glavne vrste neuhranjenosti:

Protein-energetska pothranjenost ima dva teških oblika:

  • marazam (nedostatak proteina i kalorija) i
  • nedostatak samo proteina. Uobičajeni nedostatak mikronutrijenata uključuju: željezo , jod i vitamin A .U toku trudnoće , zbog povećane potrebe organizma, nedostaci mogu postati češći, posebno u nekim zemljama u razvoju , a preuhranjenost u obliku pretilosti počinje, u istim zajednicama da predstavlja problem kao i neuhranjenosti. Drugi uzroci pothranjenosti uključuju anoreksiju i barijatrijsku operaciju.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Dijete u SAD sa znacima pothranjenosti u proteinima
(stanje zvano Kwashiorkor)

Napori za poboljšanje ishrane su neki od najefikasnijih oblika pomoći za razvoj. Dojenje može smanjiti stopu neuhranjenosti i smrtnost djece, pa treba promovirati nastojanja da podrži praksu povećanja stope dojenja. Kod male djece, pružanje hrane (uz majčino mlijeko), od šest mjeseci do dvije godine starosti, poboljšava razvojne rezultate. Tu je i dobar dokaz podržavanja dopune velikog broja mikronutrijenata ženama za vrijeme trudnoće i među mladom djecom u zemljama u razvoju. Da bi se obezbijedila i dostavila hrana ljudima kojima je to najpotrebnije, razne vlade i fodacije prilažu novac tako da ljudi mogu kupiti hranu u lokalnim tržištima. Jednostavno hranjenje učenika u školi nije dovoljno. Za upravljanje teške pothranjenosti u domovima osoba, uz korištenje terapeutske hrane potrebno je mnogo vremena, što onima koji imaju ozbiljnu pothranjenost komplicira i druge zdravstvene probleme. Zato se preporučuje se liječenje u bolničkim uvjetima. To često uključuje upravljanje niskim količinama šećera u krvi i tjelesnom temperaturom , obraćajući pažnju na dehidraciju i postepeno hranjenje. Rutinski tretmani antibiotici mase obično preporučuje zbog visokog rizika od infekcije. Dugoročne mjere uključuju: poboljšanje poljoprivredne prakse, smanjenje siromaštva , poboljšanje sanitarnih uvjeta i osnaživanje žena.

U 2015. godini bilo je 793.000.000 neuhranjenih ljudi u svijetu, što je 13% od ukupnog broja stanovnika. To je smanjenje od oko 216 milijuna ljudi od 1990. godine, kada bilo 23% neuhranjenih. U 2012. je procijenjeno da je još milijarda ljudi imala nedostatak vitamina i minerala, a u 2013, zbog protein-energijske pothranjenosti je, prema procjenama, bilo 469.000 smrtnih slučajeva manje za 510.000 smrtnih slučajeva u 1990. Ostali nutritivn nedostaci, koje uključuju nedostatak joda i željeza (uz anemije), doveli su do još 84.000 smrtnih slučajeva. U 2010., pothranjenost je uzrok 1,4% svih invalidnosti prilagođenih životnim godinama . Smatra se da oko trećina smrtnih slučajeva kod djece dolazi zbog pothranjenosti , iako se smrt rijetko označava kao takvia. U 2010. godini, procijenjeno je da su ti nedostaci doprinijeli u oko 1,5 miliona smrtnih slučajeva žena i djece, iako neki procjenjuju broj može biti veći od 3 milijuna. Procjenjuje se da je u 2013, dodatnih 165 miliona, zbog neuhranjenosti doživjelo zaostajanje u rastu i razvoju. Pothranjenost je češća u zemljama u razvoju . Neke grupe imaju veće stope pothranjenosti, uključujući žene, a posebno tokom trudnoće ili dojenja djece ispod pet godina starosti i starije osobe. U starijih osoba , pothranjenost postaje češće zbog fizičkih, psihičkih i socijalnih faktora.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Essentials of International Health. Jones & Bartlett Publishers. 2011. str. 194. ISBN 9781449667719. 
  2. ^ Konje, editor, Mala Arora ; co-editor, Justin C. (2007). Recurrent pregnancy loss (2nd iz.). New Delhi: Jaypee Bros. Medical Publishers. ISBN 9788184480061. 
  3. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  6. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
  7. ^ Facts for life (4th iz.). New York: United Nations Children's Fund. 2010. str. 61 and 75. ISBN 978-92-806-4466-1. 
  8. ^ Young, E.M. (2012). Food and development. Abingdon, Oxon: Routledge. str. 36–38. ISBN 9781135999414. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]