Neuroendokrinologija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Neuroendocrinologija je interaktivna i prožimajuća nauka između neurologije i endokrinologije, uključujući biološka obilježja ispitivanih ćelija i njihovih međuodnosa. Nervni i endokrini sistem se u zajedničkim procesima označavaju kao neuroendokrina integracija, koja reguliše fiziološke procese u tijelima metazoa, kao i čovjeka. Neuroendokrinologija proističe iz raspoznavanja da mozak, posebno hipotalamus, kontroliše lučenje hormona hipofize i proširuje se na istraživanja brojnih međusobnih odnosa endokrinog i nervnog sistema. Neuroendokrini sistem uključuje mehanizme kojima djelovanje hipotalamusa održava homeostazu, kojom se uređuju reprodukcija, metabolizam, unos hrane i pića, korištenje energije, osmolarnost i krvni pritisak.

Neuroendokrini sistem[uredi | uredi izvor]

Glavni dijelovi neuroendokrinog sistema[uredi | uredi izvor]

Hipotalamus[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Hipotalamus

Endokrini sistem sadrži brojne žlijezde unutar tijela koje proizvode i luče hormone raznih hemijskih struktura poput: peptida, steroida i neuroamina. Svi zajedno, oni uz nervni sistem regulišu mnoge fiziološke procese.

Oksitocin i vasopresin (poznaiti i kao anti-diuretski hormon), su dva peptidna hormona stražnjeg režnja hipofize (neurohipofize), koji se luče iz nervnih završetaka magnoćelijskih neuroendokrinih ćelija u sistemsku cirkulaciju. Ćelijska tijela neurona koji izlučuju oksitocin i vasopresin su u paraventrikulskom i supraoptičkom jezgru, a električna aktivnost neurona vrši se preko uzlaznih sinapsnih impulsa iz ostalih područja mozga. Nasuprot tome, hormoni adenohipofize (u adenohipofizi) se izlučuju iz endokrinih ćelija koje kod sisara nisu direktno nadražene, a ipak luče ove hormone: (adrenokorticotropni hormon, luteinizirajući hormon, hormon stimulacije folilula, hormon stimulacije tireoidnog hormona, prolaktin i hormon rasta).

Lučenje hormona rasta je pod kontrolom dva neuroendokrina sistema: neuroni oslobađajućeg hormona rasta (GHRH) i somatostatinski neuroni, koji stimuliraju i inhibiraju lučenje hormona rasta. GHRH neuroni se nalaze u lučnom jezgru hipotalamusa, a somatostatinske ćelije koje su uključene u regulaciju hormona rasta nalaze se u periventrikulskom jezgru. Ova dva sistema neurona projiciraju aksone sa središnje eminencije, gdje otpuštaju peptid u portne krvne sudova za protok do prednjeg režnja hipofize. Hormon rasta se luči na impulse koji proističu iz naizmjeničnih epizoda oslobađanja GHRH i somatostatina, što može odražavati neuronske interakcije između GHRH i somatostatinskih ćelija, uz negativne povratne informacije hormona rasta.

Neuroendokrini sistemi kontrolišu reprodukciju[2] u svim oblastima, od vezanja do spolnog ponašanja. Oni kontrolišu spermatogenezu i ciklus jajnika, parturicij, laktaciju i materinsko ponašanje. Kontrolišu i odgovor tijela na stres[3] i infekciju.[4] Regulišu metabolizam organizma, utičući na ponašanje u ishrani i uzimanju tekućine, kao i unos i potrošnju energije, tj. kako se metaboliziraju masti.[5] Oni utiču i na način regulacije,[6]tjelesnih tečnosti i homeostazu elektrolita,[7] i krvnog pritiska.[8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Malenka RC, Nestler EJ, Hyman SE (2009). "Chapter 10: Neural and Neuroendocrine Control of the Internal Milieu". u Sydor A, Brown RY. Molecular Neuropharmacology: A Foundation for Clinical Neuroscience (2nd iz.). New York: McGraw-Hill Medical. str. 246, 248–259. ISBN 9780071481274.
    •The hypothalamic–neurohypophyseal system secretes two peptide hormones directly into the blood, vasopressin and oxytocin. ...
    •The hypothalamic–pituitary–adrenal (HPA) axis. It comprises corticotropin-releasing factor (CRF), released by the hypothalamus; adrenocorticotropic hormone (ACTH), released by the anterior pituitary; and glucocorticoids, released by the adrenal cortex.
    •The hypothalamic–pituitary–thyroid axis consists of hypothalamic thyrotropin-releasing hormone (TRH); the anterior pituitary hormone thyroid–stimulating hormone (TSH); and the thyroid hormones T3 and T4.
    •The hypothalamic–pituitary–gonadal axis comprises hypothalamic gonadotropin–releasing hormone (GnRH), the anterior pituitary luteinizing hormone (LH) and follicle-stimulating hormone (FSH), and the gonadal steroids.
     
  2. ^ Blázquez M, Bosma PT, Fraser EJ, Van Look KJ, Trudeau VL (June 1998). "Fish as models for the neuroendocrine regulation of reproduction and growth". Comparative Biochemistry and Physiology C 119 (3): 345–364. ISSN 0742-8413. PMID 9827007. doi:10.1016/S0742-8413(98)00023-1. 
  3. ^ Ratka, Anna; Sutanto, Winardi; Bloemers, Margreet; de Kloet, Ronald (1989). "On the Role of Brain Mineralocorticoid (Type I) and Glucocorticoid (Type II) Receptors in Neuroendocrine Regulation". Neuroendocrinology 50 (2): 117–123. ISSN 0028-3835. doi:10.1159/000125210. 
  4. ^ Webster, Jeanette I; Tonelli, Leonardo; Sternberg, Esther M (2002). "Neuroendocrine regulation of immunity". Annual Review of Immunology 20: 125–163. ISSN 0732-0582. PMID 11861600. doi:10.1146/annurev.immunol.20.082401.104914. 
  5. ^ McMinn, J. E.; Baskin, D. G.; Schwartz, M. W. (2000). "Neuroendocrine mechanisms regulating food intake and body weight". Obesity Reviews 1 (1): 37–46. ISSN 1467-789X. PMID 12119644. doi:10.1046/j.1467-789x.2000.00007.x. 
  6. ^ Davidson RJ, Lewis DA, Alloy LB, Amaral DG, Bush G, Cohen JD, Drevets WC, Farah MJ, Kagan J, McClelland JL, Nolen-Hoeksema S, Peterson BS (2002). "Neural and behavioral substrates of mood and mood regulation". Biol. Psychiatry 52 (6): 478–502. ISSN 0006-3223. PMID 12361665. doi:10.1016/S0006-3223(02)01458-0. 
  7. ^ Antunes-Rodrigues, José; Castro, Margaret De; Elias, Lucila L. K.; Valença, Marcelo M.; McCANN, Samuel M. (1 January 2004). "Neuroendocrine Control of Body Fluid Metabolism". Physiological Reviews 84 (1): 169–208. ISSN 1522-1210. PMID 14715914. doi:10.1152/physrev.00017.2003. 
  8. ^ Lenkei, Z; Corvol, P; Llorens-Cortes, C (May 1995). "The angiotensin receptor subtype AT1A predominates in rat forebrain areas involved in blood pressure, body fluid homeostasis and neuroendocrine control". Molecular Brain Research 30 (1): 53–60. ISSN 0169-328X. PMID 7609644. doi:10.1016/0169-328X(94)00272-G. 

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Medicina - Endokrinologija - uredi
Bolesti štitne žlijezde
Hipotireoidizam | Hipertireoidizam | Strume | Tireoiditis | Tumori
Bolesti timusa - paratireoidne žlijezde
Urođene anomalije timusa | Hiperplazija timusa | Tumori timusa | Myasthenia gravis | Hipoparatireoidizam | Hiperparatireoidizam |
Bolesti endokrinog pankreasa
Diabetes mellitus | Tumori | Multipla endokrina adenomatoza
Bolesti nadbubrežne žlijezde
Adrenalitis | Waterhouse - Friderichsenov sindrom | Hipokorticizam | Hiperkorticizam | Addisonova bolest | Cushingov sindrom | Connov sindrom | Adrenogenitalni sindrom | Tumori | Feohromocitom