Neutron

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici
Neutroni izazivaju lančanu reakciju

Neutron je nenaelektrisana čestice unutar atoma. Njegov simbol je n. Nalazi se u atomskom jezgru. Ima masu od 1,293 MeV (za oko 0,14% više od protona). Spin neutrona je 1/2, pa tako podliježe Fermi-Diracovoj kvantnoj statistici, a ubraja se u barione.[1]

Otkriće[uredi | uredi izvor]

Prve temelje postavio je 1930. Walther Bothe sa svojim studentom Herbertom Beckerom. Otkrili su jako elektromagnetno zračenje, koje su emitovali atomi berilija nakon što su ozračeni alfa-zracima atoma polonija, koje su prvenstveno uvrstili u gama zrake. Kasnije 1931. bračni par Curie (Irène i Frédéric) su ponovili eksperiment koristeći komoru za ionizaciju. Zračnje koje je emitovano nazvali su berilij zrake. James Chadwick, učenik Rutherforda, bio je mišljenja da se ne radi o berilij zračenju već o nepoznatim česticama. Rutheford je već 12 godina ranije smatrao da u atomskom jezgru mora postojati neutralna čestica.

Atomsko jezgro[uredi | uredi izvor]

Neutron je sastavna čestica svakog hemijskog elementa, s izuzetkom vodika čije se jezgro sastoji samo od jednog protona. Broj neutrona, budući da imaju gotovo istu masu kao protoni, odlučuje o kojem elementu kao i izotopu se radi. Svako atomsko jezgro koje broji 1 do 82 protona (tehnecij je izuzetak) može uz određeni broj neutrona ostati stabilno. Ukoliko se broj neutrona smanji ili poveća atomsko jezgro postaje nestabilno. Broj protona i neutrona, kod izotopa sa stabilnim jezgrom, ostaje isti sve do kalcija. Dalje, s većim rednim brojem, broj neutrona raste i na 1,5 više od broja protona. Kod elemenata s više od 83 protona (bizmut) nema više stabilnog jezgra.[1]

Životni vijek[uredi | uredi izvor]

Jedan slobodni neutron održava se u prosjeku oko 15 m (855 s). Tačna vrijednost nije poznata jer su pouzdana mjerenja veoma zahtjevna.[1]

Sile[uredi | uredi izvor]

Jaka i elektromagnetna sila[uredi | uredi izvor]

Među neutronima vlada jaka sila, koja je inače ograničena samo u radijusu atomskog jezgra, neutroni se za razliku protona ne odbijaju međusobno. Elektromagnetna sila iako slabi s kvadratom odstojanja nije ograničena na razdaljinu.[1]

Vrste neutrona[uredi | uredi izvor]

Postoje: slobodni, spori, brzi[1]:

Primjena i utjecaj na materiju[uredi | uredi izvor]

Oružje i energetika[uredi | uredi izvor]

Neutroni se primjenjuju kod nuklearnih reakcija (atomska bomba i elektrane). Neutronsko zračenje pogoršava osobine metala, te dovodi do kraćeg vijeka trajanja opreme u atomskim elektranama.[1]

Medicina[uredi | uredi izvor]

Zračenje je štetno za živu materiju, upotreba u radioterapiji ograničava se na posebne slučajeve.[1]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g Neutron sa chemie.de, pristupljeno 30.6.2015 (de)


Nuvola apps kalzium.svg Nedovršeni članak Neutron koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: