Nikola III Zrinski

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Nikola III Zrinski
Lik Nikole III Zrinskog na srebrnom
taliru kovanom u Gvozdanskom
knez
Matična kuća Zrinski
Rođenje 1488. (ili 1489.)?
Smrt 1534. u Zrinu
Otac Petar II Zrinski
(oko 1435-1493.)
Mati
Supruga Jelena Karlović Krbavska,
sestra bana Ivana Karlovića
Djeca Jelena, Margareta, Ivan I., Juraj III., Nikola IV. (budući hrvatski ban), Petar III.
Nacionalnost Hrvat
Vjera rimokatolička
Funkcije

Nikola III Zrinski (*1488. ili 1489.(?) – Zrin, 1534.) je bio hrvatski velikaš iz roda knezova Zrinskih i utjecajan u tadašnjem Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Knez Nikola III Zrinski rođen je najvjerovatnije u utvrdi Zrin kao sin Petra II Zrinskog. Otac mu je poginuo u bitki na Krbavskom polju godine 1493. Oženio je kneginju Jelenu Karlović Krbavsku, sestru hrvatskog bana Ivana Karlovića. Imao je sa njom šestero djece, među kojom je bio sin Nikola Šubić Zrinski, učesnik bitke kod Sigeta i jedan od najslavnijih vojskovođa hrvatske historije, te nacionalni heroj u Hrvatskoj i Mađarskoj.

Živio je u Zrinu, a imanja su mu obuhvaćala širi prostor Zrinske gore (danas područje Banije), gdje je bilo više utvrda, među kojima Gvozdansko, Pedalj i Kostajnica. Poznat je po tome što je krajem godine 1526. i početkom 1527. učestvovao na saboru hrvatskog plemstva u Cetingradu na kojem je austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški izabran za hrvatskog kralja. Na Cetingradskoj povelji, jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima koji su u ime svih učesnika Sabora potvrdili donesene odluke, na lijevoj strani nalazi se i Nikolin pečat.

Ruševine utvrde Zrin, koja je bila Nikolino sjedište

Već prije cetingradskog sabora Zrinski je sarađivao sa habsburškim nadvojvodom, jer je ovaj novčano pomagao neke hrvatske velikaše (među kojima Frankopane, Ivana Karlovića i Stjepana Babonića Blagajskog) u okviru organizovane odbrane od nadirućih vojnih snaga Osmanlijskog Carstva. Boravio je u Beču 1524. godine, gdje je sa Ferdinandom sklopio ugovor o saradnji. Habsburgovac mu je tada dao novac za držanje jedinice od pedeset konjanika. To je bila preteča kasnijeg stvaranja Vojne krajine.

Na svom imanju u Gvozdanskom podno Zrinske gore još je njegov otac Petar od 1463. godine kovao novac, koristivši zlato, srebro, olovo i druge metale dobivene iz tamošnjih rudnika. Tu je aktivnost nastavio i Nikola, preuzevši rudnike, topionice, livnice i kovnice novca. Pravili su se denari, filiri, groši, ali i veliki srebrni taliri.

U doba prijeteće opasnosti od Osmanskog carstva, Nikola III Zrinski umro je u Zrinu najvjerovatnije u rano proljeće godine 1534. Njegova supruga Jelena pomenuta je već 3. maja te godine kao udovica. Sahranjen je u franjevačkoj crkvi Svete Margarete (ili Svete Marije Magdalene, prema nekim izvorima), čije se ruševine i danas nalaze blizu zrinske utvrde. Njegova kamena nadgrobna ploča, masivna i bogato ukrašena, s grbom porodice Zrinski, sačuvana je, mada ne cijela, nego bez jednog manjeg dijela, do danas.

Kovnica novca u Gvozdanskom prestala je sa radom nakon Nikoline smrti, ali su rudnici na tom području bili otvoreni sve do 1577. ili 1578. godine, kada su ga osvojili Osmanlije. Nikolin sin i nasljednik Nikola Šubić Zrinski je dvanaest godina nakon očeve smrti preselio na nešto bezbjedniji sjever Hrvatske, u utvrđeni grad Čakovec u Međimurju. Kada je teritorija Zrinske gore početkom 18. vijeka oslobođena, od nekadašnjih vlasnika se na velika imanja i u brojne utvrde nije imao više ko vratiti, jer je cijela porodica Zrinskih u međuvremenu izumrla.

Potomci[uredi | uredi izvor]

Nikola III Zrinski je sa Jelenom Karlović Krbavskom imao šestero djece:

  • Jelena († o. 1573.), žena Franje Tahija
  • Margareta III (o. 1552.)
  • Ivan I
  • Juraj III (1528.-1547.)
  • Nikola IV († 1566.), hrvatski ban i sigetski kapetan
  • Petar III († 1547.)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]