Nikta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Nikta, pariski psaltir iz 10. vijeka

Nikta (Νýξ, Nýx = noć) boginja je noći i primordijalno božanstvo u grčkoj mitologiji. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Nox (lat. "noć"; Vergilije).

Kult[uredi | uredi izvor]

Nikta je u Grčkoj rijetko bila poštovana. Prema Pauzaniju, imala je proročište u megarskoj akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojala statua zvana Noć u Artemidinim hramovima u Efesu.

Spartanci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga nyx- , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. Dioniz Nyktelios ("noćni") i Afrodita Philopannyx ("ona koja voli čitavu noć").

Heziod[uredi | uredi izvor]

Prema Heziodovoj Teogoniji, Niktu je rodio Haos, a i sama je imala brojne potomke. Sa bratom Erebom, Nikta rađa Etera ("atmosfera") i Hemeru ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa Moma ("krivnja"), Pona ("umor"), Mora ("sudbina"), Tanatosa ("smrt"), Hipna ("san"), Hesperide, Kere i Mojre, Apatiju ("izdaja"), Filota ("prijateljstvo"), Geru ("vrijeme") i Eridu ("razdor"). U njegovom opisu Tartara, Heziod govori da Hemera ("dan"), koja je Niktina sestra, a ne kći, napušta Tartar u isto vrijeme kada Nikta ulazi u njega; kada se Hemera vrati, Nikta odlazi. Ovo odražava Ratrijevo prikazivanje "noći" u Rgvedi, gdje ona radi u bliskoj saradnji i sa sestrom Ushasom ("zora").

William-Adolphe Bouguereau: Nikta, suprotnost joj je Hemera

Homer[uredi | uredi izvor]

U 14. pjevanju Homerove Ilijade, postoji zanimljiv citat Hipna, nižeg božanstva sna, u kojem on podsjeća Heru na staru uslugu koju joj je ispunio kad ga je zamolila da uspava Zeusa. Jednom, Hipno je uspavao Zeusa zbog Herine molbe, dopustivši joj da na Herakla (koji se morem vraćao iz Laomedonove Troje) baci veliku nesreću. Zeus se razbjesnio i ugušio bi Hipna u moru da ovaj u strahu nije pobjegao Nikti, svojoj majci. Hipno joj je, da je ne bi razljutio, rekao da se ništa nije dogodilo, te je na taj način izbjegao Zeusov gnjev.

Orfej[uredi | uredi izvor]

Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Haosa, prvobitno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i Titani. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. Kron - koji je unutra vezan, uspavan i opijen medom – sanja i proriče. Izvan pećine, Adrasteja udara u svoje timpane, pomičući cijeli svemir u ekstatičan ples, u ritmu Niktinog čaranja.

Ostali grčki zapisi[uredi | uredi izvor]

Nikta je prvobitno božanstvo u uvodnom pjevanju Aristofanove komedije Ptice. Ovdje je Nikta Erosova majka. U ostalim zapisima, spominje se da je Haronova majka (s Erebom) i Ftonova (s Dionizom). Tematika Niktine pećine ili kuće, ispod okeana (prema Heziodu) ili negdje na samom rubu svijeta vjerovatno se odražava u Parmenidovim pjesmama.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]