Nogačevići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nogačevići
(naselje)
Nogačevići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Nogačevići
Nogačevići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°57′46″N 19°25′12″E / 43.9628°N 19.42°E / 43.9628; 19.42Koordinate: 43°57′46″N 19°25′12″E / 43.9628°N 19.42°E / 43.9628; 19.42
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSrebrenica
Nadmorska visina350 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto70
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj223743[1]
Matični broj općine20567

Nogačevići su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.

Opći podaci[uredi | uredi izvor]

Naselje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od grada Srebrenice udaljeno je 31,5 kilometara. Smješteno je na lijevoj obali Drine, jedan kilometar nizvodno od hidroelektrane Perućac. Razbijenog je tipa, a prostire se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se na izohipsi sa nadmorskom visinom od 350 metara. Ime je vjerovatno dobilo po tome što se prostire u podnožju gorske kose. Površina katastarske općine je 1,7 km2, od čega je 44,4% u privatnom vlasništvu. Djeca iz Nogačevića osnovnu školu pohađala su u naselju Peći (centralna OŠ Skelani).

Historija[uredi | uredi izvor]

Do jula 1995, ubijen je jedan muškarac iz Nogačevića rođen 1950. Tokom Srebreničkog genocida, ubijeno je 19 muškaraca iz Nogačevića, uključujući jednog maloljetnika, prosječne starosti 32 godine.

Do 2008. u Nogačeviće se nije vratila nijedna osoba bošnjačke nacionalnosti koja je prije rata živjela u selu. Većina prognanika nastanila se u Federaciji BiH, u općinama Gračanica, Ilidža, Ilijaš, Lukavac, Novo Sarajevo, Srebrenik, Tuzla i Vogošća. Najveći broj prognanika nastanio se u općinama Ilijaš i Srebrenik.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Bošnjačko stanovništvo čine potomci doseljenika iz drugih sela Osata, koji uglavnom porijeklo vode od muhadžira protjeranih iz zapadne Srbije tokom 19. vijeka.

Na popisu 1879. u Nogačevićima je živjelo 65 osoba (46 Srba i 19 Bošnjaka), 1885. 68 (50 Srba i 18 Bošnjaka), 1895. 70 (50 Srba i 20 Bošnjaka), 1910. 72 (54 Srbina i 25 Bošnjaka), 1921. 64 (54 Srbina i 10 Bošnjaka), 1948. 107, 1953. 111, a 1961. 146 (121 Srbin i 25 Bošnjaka).

Ukupan rast stanovništva u periodu od 1879. do 1991. iznosio je 166%. Broj domaćinstava se u periodu od 1895. do 1991. povećao za 208%, a prosječna veličina se smanjila sa 5,8 članova na 4,7 članova. Broj kuća se od 1879. do 1991. povećao za 2,9 puta. Privredno aktivno stanovništvo se 1991. bavilo građevinarstvom (35 osoba), poljoprivredom (šest osoba), industrijom i rudarstvom (četiri osobe), trgovinom (dvije osobe), te šumarstvom, saobraćajem i zanatstvom po jedna osoba. Pismenost je 1953. iznosila 37%, a 1991. 84,4%. Osnovno obrazovanje završile su 43 osobe (18 žena), srednje 22 (pet žena), a više jedan muškarac.

Sastav stanovništva – naselje Nogačevići
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba70 (100,0%)173 (100,0%)109 (100,0%)128 (100,0%)
Srbi62 (88,57%)58 (33,53%)70 (64,22%)85 (66,41%)
Bošnjaci8 (11,43%)112 (64,74%)136 (33,03%)143 (33,59%)1
Ostali3 (1,734%)
Jugoslaveni3 (2,752%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 97)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]