Novi Travnik
Novi Travnik | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Novi Travnik | |
Od vrha, s lijeva na desno: panorama grada Novi Travnik, centralni dio Novog Travnika, crkva Uzašašće, nekropole žrtvama fašizma u okolini Novog Travnika, panorama i zalazak sunca. | |
 Zastava  Grb | |
 Grad Novi Travnik u Bosni i Hercegovini | |
  Novi Travnik | |
 Interaktivna karta Novi Travnik | |
| Koordinate: 44°10′33.1″N 17°39′46.2″E / 44.175861°N 17.662833°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Stjepan Dujo[1] (HDZ BiH) |
| Površina | |
| • Grad | 242,47 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2,04 km2 |
| Nadmorska visina | 516 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 23.832 |
| • Grad (gustoća) | 98,29 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 9.008 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 4.415,69 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 72 290 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Veb-sajt | www |
_03.jpg)
.jpeg)
Novi Travnik je grad i naseljeno mjesto u Srednjobosanskom kantonu na nadmorskoj visini od 516 metara. Novi Travnik, koja zauzima 242 km2, ima 30 naseljenih mjesta organizovanih u 17 mjesnih zajednica. Prema popisu iz 1991. godine ukupan broj stanovnika grada bio je 30.713, a po popisu stanovništva 2013. 23.832. Novi Travnik smještena je najvećim dijelom u dolini rječice Grlonice, između planina Vilenice, Komara, Radovana i Vranice.
Grad je pretežno je naseljen Bošnjacima i Hrvatima. Okružena je općinama Travnik, Vitez, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje i Bugojno. 1980. je promijenjeno ime u Pucarevo, te 1991. ponovo vraćeno u Novi Travnik, da bi 18. jula 2024. općina dobila status grada.[2][3]
Historija
Grad je osnovan 1949. godine uz Mašinsko-metalurški kombinat „Bratstvo”, a njegov urbani i privredni razvoj u velikoj je mjeri bio vezan za širenje vojne i metalne industrije.[4][5]
Nastanak i razvoj u Jugoslaviji
Novi Travnik pripada skupini najmlađih gradova u Bosni i Hercegovini. Njegova historija započinje 1949. godine, kada je na prostoru dotadašnje slabo naseljene i močvarne doline započeta izgradnja industrijskog kompleksa „Bratstvo” i pratećega radničkog naselja.[4] Izgradnja tvornice i naselja odvijala se paralelno, pa su već u prvim godinama podizani stanovi, pekara, pošta i drugi osnovni komunalni sadržaji potrebni za prihvat radnika i graditelja pristiglih iz raznih krajeva tadašnje države.[4]
U socijalističkom periodu razvoj grada bio je usko povezan s poslovanjem fabrike „Bratstvo”. Prema historiografskim istraživanjima, širenje proizvodnje u tom preduzeću pratila je izgradnja stambenih, komunalnih, zdravstvenih, sportskih i kulturnih objekata, zbog čega je cjelokupan razvoj Novog Travnika zavisio od privredne snage kombinata.[5] Novi Travnik zato se ubraja među karakteristične primjere planske industrijalizacije i urbanizacije u poslijeratnoj Jugoslaviji.[5]
Tokom 1980. godine gradu i općini promijenjeno je ime u Pucarevo, po Đuri Pucaru.[6] Službene stranice grada navode da je naziv Pucarevo bio u upotrebi od 1980. do 1992. godine.[6]
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novi Travnik imala je 30.713 stanovnika.[7]
Rat u Bosni i Hercegovini
Na početku rata u Bosni i Hercegovini Novi Travnik imao je poseban strateški značaj zbog vojnoindustrijskih pogona. Grad su u prvim mjesecima rata nadzirale hrvatske i bošnjačke snage, dok su ga srpske jedinice i zrakoplovi JNA više puta napadali, nastojeći pogoditi i vojnoindustrijske objekte.[8]
Već u junu 1992. godine u Novom Travniku došlo je do ozbiljnog pogoršanja odnosa između lokalnih hrvatskih i bošnjačkih vojno-političkih struktura. Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Kordić i Čerkez navodi da je 18. juna 1992. Teritorijalna odbrana u Novom Travniku dobila ultimatum HVO-a kojim se tražilo ukidanje postojećih institucija Republike Bosne i Hercegovine, uspostava vlasti Herceg-Bosne, podređivanje TO-a HVO-u i protjerivanje muslimanskih izbjeglica. Nakon sastanka predstavnika HVO-a i TO-a 19. juna izbio je oružani sukob u kojem su oštećeni štab TO-a, osnovna škola i pošta.[9]
Novi Travnik se potom našao među prvim mjestima srednje Bosne u kojima je otvoreno eskalirao sukob između Armije Republike Bosne i Hercegovine i HVO-a. U predmetu Prlić i dr. navodi se da je sukob između HVO-a i ARBiH u Novom Travniku započeo 19. oktobra 1992, dok se kao datum primirja navodi 23. oktobar iste godine.[10] I presuda u predmetu Kordić i Čerkez opisuje da je između 19. i 26. oktobra 1992. u gradu vođena žestoka borba, uz paljenje i rušenje dijela objekata u vlasništvu Bošnjaka.[11]
Tokom 1993. godine širi prostor Lašvanske doline ostao je jedno od glavnih ratišta hrvatsko-bošnjačkog sukoba u srednjoj Bosni, a Novi Travnik bio je važna tačka razdvajanja, logistike i kontrole komunikacija između okolnih općina.[12] Rat je ostavio teške posljedice na privredu grada, posebno na industrijski kompleks nastao u jugoslavenskom periodu, kao i na njegovu demografsku i društvenu strukturu.[8]
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novi Travnik imala je 30.713 stanovnika.
Nacionalni sastav stanovništva – grad Novi Travnik
| Sastav stanovništva – grad Novi Travnik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[13] | 1991.[14] | 1981.[15] | 1971.[16] | 1961.[17] | |||
| Osoba | 23 832 (100,0%) | 30 713 (100,0%) | 26 154 (100,0%) | 22 847 (100,0%) | 18 374 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 12 067 (50,63%) | 11 625 (37,85%)1 | 9 164 (35,04%)1 | 8 200 (35,89%)1 | 4 124 (22,44%)1 | ||
| Hrvati | 11 002 (46,16%) | 12 162 (39,60%) | 10 548 (40,33%) | 9 852 (43,12%) | 8 088 (44,02%) | ||
| Srbi | 367 (1,540%) | 4 097 (13,34%) | 3 521 (13,46%) | 4 129 (18,07%) | 4 180 (22,75%) | ||
| Nisu se izjasnili | 104 (0,436%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 94 (0,394%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 53 (0,222%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 43 (0,180%) | – | 8 (0,031%) | – | – | ||
| Ostali | 31 (0,130%) | 697 (2,269%) | 280 (1,071%) | 97 (0,425%) | 58 (0,316%) | ||
| Nepoznato | 22 (0,092%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 14 (0,059%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 9 (0,038%) | – | 136 (0,520%) | 136 (0,595%) | 148 (0,805%) | ||
| Albanci | 7 (0,029%) | – | 23 (0,088%) | 15 (0,066%) | 18 (0,098%) | ||
| Jugoslaveni | 6 (0,025%) | 2 132 (6,942%) | 2 400 (9,176%) | 301 (1,317%) | 1 455 (7,919%) | ||
| Slovenci | 5 (0,021%) | – | 31 (0,119%) | 62 (0,271%) | 241 (1,312%) | ||
| Makedonci | 3 (0,013%) | – | 14 (0,054%) | 14 (0,061%) | 12 (0,065%) | ||
| Turci | 3 (0,013%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 2 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 29 (0,111%) | 41 (0,179%) | 50 (0,272%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Novi Travnik
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Novi Travnik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[13] | 1991.[14] | 1981.[15] | 1971.[16] | 1961.[17] | |||
| Osoba | 9 008 (100,0%) | 11 522 (100,0%) | 8 473 (100,0%) | 6 681 (100,0%) | 5 824 (100,0%) | ||
| Hrvati | 4 815 (53,45%) | 2 751 (23,88%) | 1 985 (23,43%) | 1 778 (26,61%) | 1 744 (29,95%) | ||
| Bošnjaci | 3 624 (40,23%) | 3 176 (27,56%)1 | 1 783 (21,04%)1 | 1 415 (21,18%)1 | 221 (3,795%)1 | ||
| Srbi | 329 (3,652%) | 3 200 (27,77%) | 2 464 (29,08%) | 2 897 (43,36%) | 3 034 (52,09%) | ||
| Nisu se izjasnili | 91 (1,010%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 74 (0,821%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 17 (0,189%) | 508 (4,409%) | 122 (1,440%) | 69 (1,033%) | 42 (0,721%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 10 (0,111%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 9 (0,100%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 8 (0,089%) | – | 132 (1,558%) | 130 (1,946%) | 133 (2,284%) | ||
| Albanci | 7 (0,078%) | – | 18 (0,212%) | 6 (0,090%) | 11 (0,189%) | ||
| Nepoznato | 6 (0,067%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 5 (0,056%) | 1 887 (16,38%) | 1 899 (22,41%) | 275 (4,116%) | 361 (6,198%) | ||
| Slovenci | 5 (0,056%) | – | 28 (0,330%) | 59 (0,883%) | 218 (3,743%) | ||
| Makedonci | 3 (0,033%) | – | 14 (0,165%) | 14 (0,210%) | 11 (0,189%) | ||
| Turci | 3 (0,033%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 2 (0,022%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 28 (0,330%) | 38 (0,569%) | 49 (0,841%) | ||
Klima
| Mjesec | Jan. | Feb. | Mart | Apr. | Maj | Juni | Juli | Aug. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | Prosjek |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Prosječna maksimalna temperatura (°C) [18] | 2,5 | 5,6 | 10,6 | 15,5 | 20,5 | 24,1 | 26,7 | 26,2 | 22,0 | 15,6 | 9,0 | 3,9 | 15,2 |
| Prosječna temperatura (°C)[18] | -0,7 | 1,6 | 5,8 | 10,3 | 14,9 | 18,3 | 20,3 | 19,7 | 15,8 | 10,7 | 5,5 | 1,1 | 10,3 |
| Prosječna minimalna temperatura (°C)[18] | -3,8 | -2,4 | 1,0 | 5,1 | 9,3 | 12,6 | 13,9 | 13,2 | 9,7 | 5,8 | 2,1 | -1,7 | 5,4 |
| Prosjek padavina (mm)[18] | 62 | 64 | 59 | 71 | 85 | 85 | 71 | 70 | 70 | 83 | 106 | 91 | 76 |
Politika
Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 25 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu stranke, zastupaju biranu stranku u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.[19]
Gradonačelnik
Na lokalnim izborima održanim 15. novembra 2020. za načelnika općine Novi Travnik izabran je Stjepan Dujo, član stranke HDZ sa 43,71% ili ukupno 5.035 glasova.
Poznate ličnosti
- Senad Agić, glavni bosanskohercegovački imam za Sjevernu Ameriku
Reference
- ↑ "Lokalni izbori 2024 - Novi Travnik". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
- ↑ "Novom Travniku dodijeljen status grada".
- ↑ "Status grada Novi Travnik".
- 1 2 3 "O Novom Travniku". Službene stranice Grada Novi Travnik. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 Džananović, Mirza (2020). "Uloga fabrike „Bratstvo" u razvoju Novog Travnika". Historijski pogledi. III (4): 228–239. doi:10.52259/historijskipogledi.2020.3.4.228.
- 1 2 "Početna". Službene stranice Grada Novi Travnik. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "POPIS 1991. godine" (PDF). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Novi Travnik". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Kordić and Čerkez, Trial Judgement" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Bruno Stojić's Redacted Final Trial Brief" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Kordić and Čerkez - Judgement - Part three: V and VI". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "War in Bosnia: 1992–1995". International Residual Mechanism for Criminal Tribunals. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 86/7)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 4. 3. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 3. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 3. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- 1 2 3 4 "Klima u općini Novi Travnik". fr.climate-data.org. Pristupljeno 4. 3. 2016.
- ↑ "Nadležnost gradonačelnika Novog Travnika". Arhivirano s originala, 8. 8. 2024. Pristupljeno 8. 8. 2024.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
