Novi zavjet na bosanskom jeziku

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Biblijska izdanja na južnoslavenskom tlu nisu ni do sada zapostavljala postojanje bosanskog jezika, ali prvo izdanje Novog Zavjeta na savremenom bosanskom jeziku objavljeno je tek 2001. godine u izdanju "Doma štampe" iz Zenice.

U podnaslovu prve cjelovite hrvatske Biblije, prema prijevodu slavonskog franjevca Petra Katančića (1750-1825) i izdane 1831. godine u Budimu, stoji da je ovo Sveto Pismo "sada u jeziku slavno-illyricski izgovora bosanskog prinesheno", a pri tome se navodi svježina i ljepota bosanskog narječja.

2001. godine izdan je prvi prijevod Svetog Pisma sa grčkog na bosanski u prijevodu Rubena Kneževića, a jezičko-stilsku lekturu je uradio Senahid Halilović. Prijevod na bosanski je do sada doživio šest izdanja.

Vlastita i geografska imena su transliterirana u skladu s biblijskom tradicijom. Pa tako se u bosanskom jeziku koristi ime Isus Krist, kada je u pitanju kršćanski kontekst, a Isa a.s. kada je u pitanju islamski, iako se radi o istoj historijskoj osobi. Isti slučaj je i sa geografskim imenima npr. zemlja midijanska naspram Medjen.

Na kraju je data i usporedna tabela vlastitih i drugih imena u Novom Zavjetu naspram imena u Kur'anu, što u svakom slučaju obogaćuje leksiku u bosanskom jeziku.

2009. godine pojavljuje se novo izdanje Novog zavjeta na bosanskom jeziku, opet s grčkog izvornika, izdavač je Krstjanska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]