Idi na sadržaj

Nugat

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nugat
Nugat štangla
TipSlatkiš
Porijeklo
PorijekloIran
Sastojci
OsnovniBijeli nugat: šećer ili med, orašasti plodovi (bademi, orah, pistacija, lješnjak), bjelanjak, ponekad se dodaje i kandirano voće.
Smeđi nugat: šećer ili med, orašasti plodovi (bademi, orasi, pistacija, lješnjaci).
Bečki ili Njemački nugat: šećer, orašasti plodovi, čokolada.
Sličnosti
  •  

Nougat ili nugat je vrsta slatkiša (poslastice) koja se pravi od šećera ili meda, prženih orašastih plodova (najčešće badema, oraha, pistacije, lješnjaka i makadamije), umućenih bjelanaca, a ponekad se dodaje i sitno sjeckano kandirano voće. Nugat ima žvakaću, mekano-ljepljivu teksturu i često se koristi u čokoladicama i raznim konditorskim proizvodima. Riječ nougat potiče iz okcitanskog jezika – nogat, što znači "orašasto" ili "puno oraha".

Postoje tri osnovne vrste nugata. Bijeli nugat (poznat i kao iranski ili bliskoistočni nugat) pravi se od umućenih bjelanaca i meda. Pojavio se početkom 7. stoljeća u Španiji s dolaskom Arapa. U Alicanteu, u Španiji, postoje objavljeni recepti još iz 16. stoljeća, poput djela "La Generosa Paliza" autora Lope de Ruede, kao i u romanima Cervantesa.[1] Također, bijeli nugat se pojavio i u Montélimaru, u Francuskoj, tokom 18. stoljeća (poznat kao nugat iz Montélimara). Smeđi nugat pravi se bez bjelanaca i ima čvršću i često hrskavu teksturu. Bečki nugat (Wiener nugat) također se pravi bez bjelanaca, ali je mekši i manje žilav od francuskog nugata.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Rani recepti za bijeli nugat pronađeni su u bliskoistočnoj knjizi u Bagdadu u 10. stoljeću. Taj nugat se nazivao ناطف (nāṭif).[2] Jedan od recepata navodi da nāṭif potiče iz Bagdada u Iraku, zatim iz Harrana, grada koji se nalazi između Urfe (danas na jugoistoku Turske) i Alepa u Siriji. Spominjanje nāṭifa zabilježeno je unutar trougla koji obuhvata Urfu, Alep i Bagdad. Krajem 10. stoljeća, putopisac i geograf Ibn Hawqal napisao je da je jeo nāṭif u Manbidžu (današnja Sirija) i Buhari (današnji Uzbekistan).[3]

Distribucija i popularnost

[uredi | uredi izvor]

U južnoj Evropi, nugat je istaknuti dio božićnih obroka.[4]

Nugat iz Tabriza

Turrón se proizvodi u Španiji; nugat u južnoj Francuskoj; torrone, mandorlato, cupeta i cubbaita u Cremoni, Taurianovi i na Siciliji u Italiji;[5] mandolato ili mandola u Grčkoj; mandolate ili torrone u Brazilu; mandulat u Dalmaciji u Hrvatskoj;[6] i qubbajt na Malti (gdje se prodaje na seoskim festivalima). U Rumuniji je poznat kao alviță i prodaje se na lokalnim festivalima i vašarima, uglavnom na Nedjelju oprosta koja prethodi uskršnjem postu; u lokalnoj varijanti pravi se u Tabrizu, u Iranu, gdje je poznat kao Luka.

Nugat koji se nalazi u mnogim čokoladicama u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu razlikuje se od tradicionalnih recepata i sastoji se od saharoze i kukuruznog sirupa, koji su prozračeni pomoću sredstva za mućenje (kao što su bjelance, hidrolizirani sojin protein ili želatin). Može sadržavati i biljne masti i mlijeko u prahu. Obično se kombinuje s orašastim plodovima, karamelom ili čokoladom. Neki američki slatkiši koriste ovu vrstu nugata kao glavni sastojak, a ne samo u kombinaciji s drugim elementima. Različite vrste nugata nalaze se u čokoladicama Milky Way, Reese's Fast Break, Snickers,[7] Double Decker, Zero i Baby Ruth. "Pjenasti nugat" je glavni sastojak čokoladice 3 Musketeers.[8][9]

U Britaniji se nugat tradicionalno pravi u stilu južnoevropskih varijanti i često se može naći na vašarima i u primorskim odmaralištima. Najčešći industrijski proizvedeni tip[10] je u ružičastoj i bijeloj boji – ružičasti dio je često s voćnim aromama – a ponekad je umotan u jestivi rižin papir, sa bademima i trešnjama.

Kada se nugat proširio na Tajvan, proizvođači su počeli dodavati mlijeko u prahu kao glavni sastojak, uz šećer, vrhnje, proteine (neke kompanije koriste sirutkine proteine rafinirane iz svježeg mlijeka umjesto običnog proteina i proteinskog praha), orašaste plodove (poput kikirikija, badema, oraha, pistacija ili lješnjaka), sušeno voće i latice (kao što su brusnica, zlatni pomelo, mango, narandža, longan i osmantus). Ovi dodatni sastojci postali su prepoznatljiva odlika tajvanskog nugata.

U poređenju sa industrijskim nugatom, francuski evropski nugat ne sadrži mlijeko niti mlijeko u prahu. Pravi se dodavanjem šećera ili meda u umućena bjelanca, uz dodatak badema ili drugih orašastih plodova. Osim toga, neki proizvođači koriste jestivi rižin papir kako bi spriječili deformaciju nugata, što može uticati na okus u zavisnosti od količine papira koja se koristi.

Varijacije

[uredi | uredi izvor]
Turrón de Alicante (gore) i turrón de Jijona (dolje)
Bečki nugat, sorta njemačkog tipa sa fino mljevenim lješnjacima koja se proizvodi od 1920. godine

Španski nugat poznat kao turrón slijedi tradicionalne recepte s prženim orašastim plodovima (najčešće bademima), šećerom, medom i bjelancima.[11]

Torrone iz Italije sadrži iste osnovne sastojke kao i drugi nugati, uz dodatak vanilije ili citrusne arome, i često je smješten između dvije vrlo tanke ploče jestivog rižinog papira.[12] Venecijanski grad Cologna Veneta poznat je po proizvodnji nugata, posebno vrste zvane mandorlato[13] (mandorle na italijanskom); ova vrsta se takođe pravi od meda, šećera, bjelanaca i badema, ali ima drugačiji okus i tvrđa je za zagriz od torronea.

Bečki (Wiener) nugat[14] je varijanta koja sadrži samo šećer, kakao maslac, orašaste plodove i kakao masu, i ima blagu, mekanu konzistenciju. Za bečki nugat se najčešće koriste lješnjaci. U Njemačkoj i nordijskim zemljama bečki nugat se tradicionalno označava jednostavno kao nugat,[15][16] dok se u Švedskoj i Danskoj izvorni nugat naziva "francuski nugat".[17][18] U Njemačkoj se gianduja tradicionalno naziva nugat.

Također pogledati

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Anonymous (2000) [c. 1550]. Majada Neila, Jesús (ured.). Manual de mujeres en el cual se contienen muchas y diversas recetas muy buenas (jezik: španski). Caligrama. ISBN 9788493176341. Arhivirano s originala, 24 September 2015. Pristupljeno 2 November 2016 – preko Biblioteca Virtual Miguel de Cervantes.
  2. ^ Derived from the triliteral root nṭf 'to dribble, to trickle', literally denoting a white viscous mass, as in ناطف الحوت nāṭif al-ḥūt, 'spermaceti'. Source: "ترجمة ومعنى كلمة ناطف" [Translation and meaning of the word nāṭif]. Almaany.com (jezik: arapski). Pristupljeno 26 June 2016.
  3. ^ Moncorgé, Marie Josèphe (2018). "All kinds of nougat, A journey through the Mediterranean history of a confectionery" (jezik: engleski). TAMBAO. Pristupljeno 8 April 2019.
  4. ^ Jessop, Tara. "A Brief History Of Spanish Turrón". Culture Trip. Pristupljeno 2017-10-25.[mrtav link]
  5. ^ "Torrone di Benevento". sito.regione.campania.it (jezik: italijanski). Arhivirano s originala, 3 March 2016. Pristupljeno 12 February 2016.
  6. ^ "Mandulat | Traditional Dessert From Dalmatia | TasteAtlas". www.tasteatlas.com. Pristupljeno 2024-06-11.
  7. ^ "15 of Your Favorite Famous Halloween Treats, Made Vegan! | One Green Planet". www.onegreenplanet.org (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-10-27.
  8. ^ Randal, Oulton (2006-01-12). "Three Musketeers Bars". CooksInfo.com (jezik: engleski).
  9. ^ "The History of the 3 Musketeers Candy Bar | LEAFtv". LEAFtv (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-10-27.
  10. ^ "Barrat Nougat Bar Sweets product reviews and price comparison". DooYoo.co.uk. Arhivirano s originala, 23 December 2012. Pristupljeno 12 February 2016.
  11. ^ "nougat | confection". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-10-25.
  12. ^ Gangi, Roberta (2005). "Sicilian Torrone". Best of Sicily Magazine. Pristupljeno 7 May 2008.
  13. ^ Facaros, Dana; Pauls, Michael (2001). Northeast Italy (2nd izd.). London: Cadogan. str. 106, 260. ISBN 1-86011-808-9. OCLC 46503931.
  14. ^ Wienernougat, Fazer. Accessed on 24 December 2024.
  15. ^ Odense: Nougat - ingredients Arhivirano 26. 4. 2015. na Wayback Machine (in Danish)
  16. ^ Odense: Blød Nougat Arhivirano 30. 12. 2014. na Wayback Machine Pictures and description. (in Danish)
  17. ^ "Fransk Nougat". Marabou.se (jezik: švedski). Marabou. 17 December 2010. Arhivirano s originala, 21 October 2020. Pristupljeno 31 August 2014.
  18. ^ Marabou. "Fransk Nougat". nemlig.com (jezik: danski). Pristupljeno 31 August 2014.