Oštrelj (Bosanski Petrovac)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Oštrelj
(naselje)
Ostrelj2.jpg
Oštrelj nalazi se u Bosna i Hercegovina
Oštrelj
Oštrelj
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°28′N 16°19′E / 44.467°N 16.317°E / 44.467; 16.317Koordinate: 44°28′N 16°19′E / 44.467°N 16.317°E / 44.467; 16.317
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto4
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77 250
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj169633[1]
Matični broj općine11436

Oštrelj je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 50 stanovnika.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Oštrelj se nalazi oko 12 km putne udaljenosti od Bosanskog Petrovca.[3] Kroz naselje prolazi magistralna cesta M14.2 Bosanski Petrovac – Drvar, na prevoju između planina Klekovače i Osječenice, ispod istoimenog vrha Oštrelj (planina), 1330 m. To je kraj bogat listopadnom i četinarskom šumom.

Historija[uredi | uredi izvor]

Krajem 19. vijeka na planinama Bosanske Krajine počela je velika eksploatacija šumskog bogatstva koju je organizovao bavarski industrijalac Otto von Steinbeis. Njegovo preduzeće imalo je vlastitu uskotračnu željeznicu, proizvedenu u njemačkom preduzeću Krauss-Maffei 1904. godine i to: glavnu prugu na relaciji PrijedorSrneticaKnin u dužini od 232 km, te oko 400 km šumskih pruga sa 33 lokomotive, oko petsto teretnih, te 60 putničkih vagona, 18 drvenih tendera za vodu i potrebne radionice za održavanje lokomotiva i pruge.[nedostaje referenca]

Štainbajsova željeznica je 1920. godine prešla u vlasništvo ŠIPAD-a, a u Oštrelju je bila direkcija. U njemu je bilo 360 stanovnika i veliki broj onih koji su preko dana dolazili tu raditi. U Oštrelju je bila osnovna škola, a jedno vrijeme i ženska domaćinska škola, zatim žandarmerijska stanica, privatna trgovina, kantina, dvije kafane i radnička nabavljačko - potrošačka zadruga.

Štajnbasova željeznica na Oštrelju

Partizanski - Titov voz na Oštrelju[uredi | uredi izvor]

Za vrijeme Drugog svjetskog rata prugu na području Oštrelja koristili su partizani u nekoliko navrata. U upravi željeznica NDH u Zagrebu cijelo vrijeme je bila označena crvenom bojom – ne radi. Vrhovni štab NOV POJ, sa Josipom Brozom Titom, 8. oktobra 1942. godine iz pravca Mliništa dolazi na Oštrelj i smješta se u manju kompoziciju. Oštrelj je tada bio u sastavu slobodne teritorije Bihaćke republike. Obuhvat Bihaćke republike zauzimao je dužinu od 250 km i širinu oko 80 do 100 km. U tom trenutku ova lokomotiva sa kompozicijom bila je jedini voz koji je saobraćao na teritoriji Europe koja nije bila okupirana od strane Njemačke.

Partizanski - Titov voz na Oštrelju proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]

Poslije XIV zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu 1984, na Oštrelju je bio izgrađen zimski centar sa ski liftom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Oštrelj
2013.[5]1991.1981.[6]1971.[7]
Osoba4 (100,0%)50 (100,0%)61 (100,0%)162 (100,0%)
Bošnjaci2 (50,00%)2 (4,000%)18 (4,938%)1
Muslimani1 (25,00%)
Ostali1 (25,00%)1 (2,000%)1 (0,617%)
Srbi46 (92,00%)15 (24,59%)146 (90,12%)
Jugoslaveni1 (2,000%)45 (73,77%)
Slovenci1 (1,639%)1 (0,617%)
Hrvati6 (3,704%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
  3. ^ Google Maps. Directions.
  4. ^ "Partizanski – Titov voz na Oštrelju" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  5. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]