Obala Slonovače

Republika Obala Slonovače République de Côte d'Ivoire
Zastava	Grb
	Himna: "L'Abidjanaise" ;
	Položaj Obale Slonovače na karti Položaj Obale Slonovače
Glavni grad	Yamoussoukro;
Službeni jezik	francuski
Državno uređenje
• Predsjednik	Alassane Ouattara
• Predsjednik vlade	Robert Beugré Mambé
Zakonodavstvo
Nezavisnost	7. august 1960
Površina
• Ukupno	322.460 km2 (68.)
• Vode (%)	1,4
Stanovništvo
• Ukupno	18.013.409
• Gustoća	56/km2
Valuta	CFA franak
Vremenska zona	UTC +0
Pozivni broj	+225
Internetska domena	.ci

Republika Obala Slonovače je država u Zapadnoj Africi koja graniči sa Liberijom, Gvinejom, Malijem, Burkinom Faso i Ganom sa zapadne, sjeverne i istočne strane dok se sa južne strane nalazi Gvinejski zaliv. Glavni grad je Yamoussoukro iako je ekonomski centar i najveći grad lučki grad Abidjan. Službeni jezik je francuski iako je u upotrebi zastupljeno mnogo urođeničkih jezika. U ovoj državi ukupno je u upotrebi 78 jezika. Od religijskih grupa najzastupljenije su: islam (pretežno sunitski), kršćanstvo (uglavnom katoličanstvo) i neke ad afričkih tradicionalnih religija.

Ekonomski razvoj ove nekada najrazvijenije zemlje Zapadne Afrike, zaustavljen je građanskim ratom koji je zemlju podijelio na dva dijela.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Prvobitno, portugalski i francuski trgovci-istraživači su u 15. i 16. vijeku vrlo grubo podijelili zapadnu obalu Afrike na četiri "obale", što odražava resurse dostupne sa svake obale. Ovu obalu su Francuzi nazvali Côte d'Ivoire, a Portugalci Costa Do Marfim - oboje doslovno znače "Obala Slonovače" - ležala je između onoga što je bilo poznato kao Guiné de Cabo Verde, takozvana "Gornja Gvineja" u Cap-Vertu i Donjoj Gvineji.^[1]^[2] Postojala je i Obala Bibera, poznata i kao "Obala Zrna" (današnja Liberija), "Obala Zlata" (Gana) i "Obala Robova" (Togo, Benin i Nigerija). Kao i oni, naziv "Obala Slonovače" odražavao je glavnu trgovinu koja se dogodila na tom određenom dijelu obale: izvoz slonovače.^[1]^[3]^[4]^[5]

Historija[uredi | uredi izvor]

Nije mnogo toga poznato o Obali Slonovače iz perioda prije dolaska evropskih brodova 1460-tih godina. Glavne etničke skupine su se naselile ne tako davno iz susjednih područja. Narod Kru je migrirao iz Liberije oko 1600.; Senoufo i Lobi migrirali su prema jugu iz Burkine Faso i Malija. Tek u 18. i 19. vijeku narod Akan, uključujući Baoulé, migrirao je iz Gane u istočne dijelove zemlje, a Malinké narod je migrirao iz Gvineje u sjeverozapadni dio zemlje.

U poređenju sa susjednom Ganom, Obala Slonovače nije pretrpila puno trgovinom roblja.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Podjeljena je na 34 departmana.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u zapadnoj Africi. Izlazi na Atlantski okean. Površina joj je 322 500 km², a ima oko 16 miliona stanovnika. Glavni grad je Yamoussoukro (de jure) i Abidjan (de facto), a ostali veći gradovi su: Buake, Jamusukro, Daloa, Agbovil, San Pedro i dr. Reljef: uz more je nizija, a u unutrašnjosti su brda. Najveći vrh je na 1.750 mnv. Klima je tropska vlažna, a na samom jugu ekvatorijalna.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Slabo razvijena zemlja koja osjeća posljedice kolonijalizma. U njenoj privredi veliki kapital imaju amerkanci, francuzi, te ostale evropske zemlje. Najviše ljudi je zaposleno u poljoprivredi (79%).

Glavni poljoprivredni proizvodi su: šećerna trska, kaučuk, kafa, kakao, uljane palme, banane, kikiriki, kukuruz, šećerna repa, proso, soja, krompir

Industrija: elektrotehnička, drvna, rafinerija nafte, hemijska, prehrambena, proizvodnja aluminija, kožna, tekstilna.

Rude: dijamanti, zlato, nafta, mangan, opljemenjivač čelika, boksit, gvozdena ruda.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U ovoj afričkoj zemlji živi oko 40 etničkih grupa. Među njima se ističu po broju Akva na jugu oko 40%, Malinke 20% na sjeverozapadu, Voltaici na sjeveru oko 15%. U gradovima živi oko 40% stanovništva. Abidžan ima oko 3 miliona stanovnika. "Slonovčani" pripadaju raznim religijama oko polovina praktikuje animizam (većina Akvi i Voltaika), islam se raširio na sjeverozapadu a u kolonijalno doba počelo se širiti kršćanstvo u priobalju.

Religija[uredi | uredi izvor]

U religijskom smislu, Obala Slonovače je veoma heterogena sa islamom (gotovo svi su sunitski muslimani, sa manjim dijelom i Ahmedije) i hrišćanstvom (uglavnom rimokatolici sa manjim brojem protestanata, prvenstveno Metodistima) kao glavne religije. Muslimani dominiraju na sjeveru, dok hrišćani dominiraju na jugu države. Prema rezultatima popisa iz 2014. godine muslimana u Obali Slonovače je bilo 42,9%, kršćana 33,9% (od toga 17,2% katolika, 11,8% evangelista), 19,1% stanovnika koji su se izjasnili kao nereligiozni i uz manji procenat drugih.^[6]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b The Cambridge Economic History of the United States. Stanley L. Engerman, Robert E. Gallman. Cambridge [England]. 1996–2000. ISBN 5-213-94422-1. OCLC 31936341.CS1 održavanje: format datuma (link) CS1 održavanje: others (link)
^ Lipski, John M. (2005). A history of Afro-Hispanic language : five centuries, five continents. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-1-107-32160-1. OCLC 829713377.
^ Duckett, William (1853). "Côte Des Dents". Dictionnaire de la conversation et de la lecture inventaire raisonné des notions générales les plus indispensables à tous (in French). 6 (2nd ed.). Paris: Michel Lévy frères.
^ Homans, Isaac Smith (1858). "Africa". A cyclopedia of commerce and commercial navigation. 1. New York: Harper & brothers.
^ Plée, Victorine François (1868). "Côte des Dents où d'Ivoire". Peinture géographique du monde moderne: suivant l'ordre dans lequel il a été reconnu et decouvert (in French). Paris: Pigoreau.
^ http://www.ins.ci/n/documents/RGPH2014_expo_dg.pdf Popis stanovništva i stanova u Obali Slonovače (2014)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Logo Commonsa

Côte d'Ivoire na Wikimedia Commonsu.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Obala Slonovače

WikiAtlas ima mape na temu: Obala Slonovače

Službeni sajt Vlade Obale Slonovače
Obala Slonovače na CIA World Factbook
Obala Slonovače na BBC News
Obala Slonovače na "International Futures"

[:0-1] The Cambridge Economic History of the United States. Stanley L. Engerman, Robert E. Gallman. Cambridge [England]. 1996–2000. ISBN 5-213-94422-1. OCLC 31936341.CS1 održavanje: format datuma (link) CS1 održavanje: others (link)

[2] Lipski, John M. (2005). A history of Afro-Hispanic language : five centuries, five continents. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-1-107-32160-1. OCLC 829713377.

[3] Duckett, William (1853). "Côte Des Dents". Dictionnaire de la conversation et de la lecture inventaire raisonné des notions générales les plus indispensables à tous (in French). 6 (2nd ed.). Paris: Michel Lévy frères.

[4] Homans, Isaac Smith (1858). "Africa". A cyclopedia of commerce and commercial navigation. 1. New York: Harper & brothers.

[5] Plée, Victorine François (1868). "Côte des Dents où d'Ivoire". Peinture géographique du monde moderne: suivant l'ordre dans lequel il a été reconnu et decouvert (in French). Paris: Pigoreau.

[6] ttp://www.ins.ci/n/documents/RGPH2014_expo_dg.pdf Popis stanovništva i stanova u Obali Slonovače (2014)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

p r u Države u Africi
Države	Alžir Angola Benin Bocvana Burkina Faso Burundi Čad Džibuti Egipat ¹ Ekvatorska Gvineja Eritreja Esvatini Etiopija Gabon Gambija Gana Gvineja Gvineja Bisau Južni Sudan Južnoafrička Republika Kamerun Kenija Komori Demokratska Republika Kongo Republika Kongo Lesoto Liberija Libija Madagaskar Malavi Mali Mauricijus Mauritanija Maroko Mozambik Namibija Niger Nigerija Obala Slonovače Ruanda Sejšeli Senegal Sijera Leone Somalija Srednjoafrička Republika Sudan Sveti Toma i Princip Tanzanija Togo Tunis Uganda Zambija Zelenortska Ostrva Zimbabve
Teritorije i nepriznate države	Ceuta Španija Kanarska ostrva Španija Madeira Portugal Mayotte Francuska Melilla Španija Réunion Francuska Somaliland Ascension Sveta Helena Tristan da Cunha Velika Britanija Demokratska Arapska Republika Sahara Zanzibar Tanzanija
¹ Smatran i dijelom Azije.

p r u Afrička unija
Punopravne članice	Alžir Angola Benin Bocvana Burkina Faso Burundi Čad Demokratska Arapska Republika Sahara Demokratska Republika Kongo Džibuti Ekvatorska Gvineja Eritreja Esvatini Etiopija Gabon Gambija Gana Gvineja Južni Sudan Južnoafrička Republika Kamerun Kenija Komori Lesoto Liban Liberija Madagaskar Malavi Mali Mauricijus Mauritanija Mozambik Namibija Niger Nigerija Obala Slonovače Republika Kongo Ruanda Sejšeli Senegal Sijera Leone Somalija Sudan Sveti Toma i Princip Tanzanija Togo Tunis Uganda Zambija Zelenortska Ostrva Zimbabve
Suspendovane članice	Egipat Gvineja Bisau Srednjoafrička Republika
Posmatrači	Gvineja Bisau Kazahstan
Bivše članice	Maroko

p r u Organizacija islamske saradnje (OIS)
Članice	Afganistan Albanija Alžir Azerbejdžan Bahrein Bangladeš Benin Brunej Burkina Faso Čad Džibuti Egipat Gabon Gambija Gvajana Gvineja Gvineja Bisau Indonezija Irak Iran Jemen Jordan Kamerun Katar Kazahstan Kirgistan Komori Kuvajt Liban Libija Maldivi Malezija Mali Maroko Mauritanija Mozambik Niger Nigerija Obala Slonovače Oman Pakistan Palestina Saudijska Arabija Senegal Sijera Leone Somalija Sudan Surinam Tadžikistan Togo Tunis Turkmenistan Turska Uganda Ujedinjeni Arapski Emirati Uzbekistan
Suspendirani	Sirija
Zemlje s posmatračkim statusom	Bosna i Hercegovina Rusija Srednjoafrička Republika Tajland Turska Republika Sjeverni Kipar
Muslimanske organizacije s posmatračkim statusom	Moroski nacionalnooslobodilački front
Međunarodne organizacije s posmatračkim statusom	Afrička unija Arapska liga Organizacija za privrednu saradnju Pokret nesvrstanih Ujedinjene nacije