Idi na sadržaj

Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine (FOSS)

Dodaj veze
Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine
Izvorno imeObavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine
Država Bosna i Hercegovina
TeritorijaFederacija Bosne i Hercegovine
Osnivanje15. juni 2002; prije 23 godine (2002-06-15)[1]
PrethodnikAgencija za istraživanje i dokumentaciju
Služba nacionalne sigurnosti
Ukidanje1. juni 2004; prije 21 godine (2004-06-01)[2]
NasljednikObavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine
Vrstacivilna obavještajno-sigurnosna služba
Nadležnostzaštita ustavnog poretka i sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine
Statusugašena
SjedišteSarajevo, Bosna i Hercegovina[3]
Prvi direktorMunir Alibabić[4]
DokumentiZakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine[3]
Fusnote
Zakon je objavljen 7. juna 2002, a stupio je na snagu osmog dana od objavljivanja.[1][5]

Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine (FOSS) bila je civilna obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine, uspostavljena 2002. godine u okviru reforme obavještajno-sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini. Nastala je objedinjavanjem Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) i Službe nacionalne sigurnosti (SNS), te je predstavljala prijelaznu institucionalnu fazu između ranijih paralelnih struktura i kasnije uspostavljene Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA-OBA BiH).[2][6]

Historijski kontekst i nastanak

[uredi | uredi izvor]

Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini djelovale su tri obavještajno-bezbjednosne službe: AID, SNS i OBS Republike Srpske. Prema Kačaru, do formiranja FOSS-a u Bosni i Hercegovini egzistirala su tri suprotstavljena obavještajna sistema sa različitim političkim ciljevima i viđenjima budućnosti države.[6]

U tom kontekstu u Federaciji Bosne i Hercegovine pokrenut je proces objedinjavanja dotadašnjih paralelnih struktura. Donošenjem Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine osnovan je FOSS kao jedinstvena federalna civilna služba, dok su ranije službe AID i SNS morale prestati s radom u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu.[7]

Pravni okvir i nadležnosti

[uredi | uredi izvor]

FOSS je osnovan Zakonom o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je definiran kao nezavisna federalna institucija sa posebnim djelokrugom rada. Zakon je istovremeno propisao da je Služba depolitizirana i da ne smije raditi na unapređivanju, zaštiti ili ugrožavanju interesa bilo koje stranke ili organizacije.[3]

Nadležnosti Službe obuhvatale su zaštitu rada ustavnih institucija Federacije BiH od neustavnih prijetnji i terorističkih akata, prikupljanje podataka od značaja za sprječavanje organiziranog i međunarodnog kriminala, borbu protiv terorizma u okviru federalne nadležnosti, saradnju u predmetima kažnjivim po međunarodnom pravu, sigurnosne provjere određenih lica te kontraobavještajnu zaštitu lica i objekata u Federaciji BiH.[8]

Zakon je posebno ograničio ovlaštenja Službe. FOSS nije imao policijska ovlaštenja niti ovlaštenja za privođenje, te nije mogao istraživati aktivnosti koje su organizirane i provode se na zakonit način.[9] Za nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor telekomunikacija, elektronski nadzor i nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena bilo je potrebno prethodno odobrenje nadležnog sudije Vrhovnog suda Federacije BiH, uz obavezu korištenja najmanje nametljivih tehnika.[10]

Član 15. Zakona izričito je zabranio prikupljanje informacija o licu samo na osnovu njegovog rasnog ili nacionalnog porijekla, vjerskog uvjerenja, seksualnog ponašanja, političkih mišljenja ili članstva u političkoj stranci ili organizaciji, osim ako je takvo prikupljanje bilo apsolutno nužno za konkretnu istragu.[11]

Organizaciona struktura

[uredi | uredi izvor]

Prema zakonu, Službom je rukovodio direktor, koji je imao zamjenika iz drugog konstitutivnog naroda. U upravljanju Službom direktoru su pomagali izvršni direktor, glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora.[12]

Direktora i zamjenika direktora imenovala je i razrješavala Vlada Federacije BiH uz prethodnu saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Imenovanja su se vršila na mandat od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja.[13] Zakon je dodatno propisivao da pri imenovanju direktora, zamjenika direktora, izvršnog direktora, glavnog inspektora i zamjenika glavnog inspektora moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda, a da kriterij mora biti prethodno iskustvo u obavještajnom i kontraobavještajnom radu, a ne politička opredijeljenost.[14]

Unutrašnja organizacija Službe uređivala se pravilnikom, a zakon je predvidio i potreban broj organizacionih jedinica izvan sjedišta u Sarajevu, radi operativne pokrivenosti teritorije Federacije BiH.[15]

Parlamentarni nadzor i kontrola

[uredi | uredi izvor]

Nadzor nad radom FOSS-a bio je uređen kroz više institucionalnih mehanizama. Predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH formirali su Stalni radni organ radi koordiniranja i usmjeravanja obavještajne i kontraobavještajne politike, dok je Vlada Federacije BiH formirala Interresornu radnu skupinu za obavještajno-sigurnosne poslove.[16]

Parlament Federacije BiH bio je dužan formirati Radni organ za praćenje i kontrolu rada Službe. Taj organ bio je nadležan za kontrolu zakonitosti rada Službe, pregled kvartalnih izvještaja o radu, sredstvima i troškovima, te je mogao zahtijevati usmeni izvještaj direktora. Zakon je dodatno propisivao da opozicija u svakom domu Parlamenta mora imati najmanje po jednog člana u tom organu.[17]

Posebnu kontrolnu ulogu imao je i glavni inspektor, koji je bio nadležan za nadzor nad usklađenošću rada Službe sa zakonom i operativnim programima, pregled operativnih aktivnosti, provjeravanje žalbi, te kvartalno izvještavanje direktora, zamjenika direktora, Stalnog radnog organa i Radnog organa Parlamenta Federacije.[18]

Institucionalna kriza i smjena Munira Alibabića

[uredi | uredi izvor]

Prvi direktor FOSS-a bio je Munir Alibabić.[4] Visoki predstavnik Paddy Ashdown donio je 21. oktobra 2002. odluku o njegovoj smjeni s dužnosti direktora FOSS-a, uz istovremenu zabranu obavljanja svih zvaničnih, izabranih ili imenovanih javnih dužnosti, kandidiranja na izborima i obavljanja dužnosti u političkim strankama, osim ako visoki predstavnik naknadno drukčije odluči.[19]

U obrazloženju odluke navedeno je da Alibabić, kao direktor Službe, nije na odgovarajući način zaštitio obavještajne podatke od neprikladne upotrebe niti održao povjerenje javnosti u Federaciji. OHR je također naveo da nije poduzeo djelotvorne mjere da zaštiti ugled funkcije i same Službe, te da nije osigurao puno poštivanje članova 6. i 16. Zakona o FOSS-u, koji se odnose na zaštitu i sigurnost obavještajnih podataka.[4]

Reforma i ujedinjenje u OSA-OBA BiH

[uredi | uredi izvor]

FOSS je od svog osnivanja bio zamišljen kao prijelazna institucija. Zakon je propisao da će Služba djelovati do osnivanja obavještajno-sigurnosne službe na nivou Bosne i Hercegovine, nakon čega će prestati s radom i predati opremu, inventar, arhivu, dokumenta i drugu imovinu toj službi.[7]

Prema Kačaru, FOSS je djelovao do 2004. godine, kada je uspostavljena jedinstvena obavještajno-bezbjednosna agencija s nadležnostima na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine 22. marta 2004, a Agencija je počela s radom 1. juna 2004. godine. Time su prestale postojati entitetske službe, uključujući FOSS.[2]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 18.
  2. 1 2 3 Edin Kačar, Reforma obavještajnog sektora u postkonfliktnim državama: studija slučaja – Bosna i Hercegovina, str. 78.
  3. 1 2 3 Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 1.
  4. 1 2 3 Ured visokog predstavnika, Odluka kojom se gospodin Munir Alibabić smjenjuje sa dužnosti direktora Obavještajno-sigurnosne službe Federacije Bosne i Hercegovine, str. 4.
  5. ↑ Ured visokog predstavnika, Odluka kojom se gospodin Munir Alibabić smjenjuje sa dužnosti direktora Obavještajno-sigurnosne službe Federacije Bosne i Hercegovine, str. 2.
  6. 1 2 Edin Kačar, Reforma obavještajnog sektora u postkonfliktnim državama: studija slučaja – Bosna i Hercegovina, str. 76.
  7. 1 2 Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 16.
  8. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 1–2.
  9. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 2.
  10. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 3.
  11. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 4.
  12. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 10–11.
  13. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 11.
  14. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 12.
  15. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 13.
  16. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 7–8.
  17. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 9–10.
  18. ↑ Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 12–13.
  19. ↑ Ured visokog predstavnika, Odluka kojom se gospodin Munir Alibabić smjenjuje sa dužnosti direktora Obavještajno-sigurnosne službe Federacije Bosne i Hercegovine, str. 3.

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Edin Kačar, Reforma obavještajnog sektora u postkonfliktnim državama: studija slučaja – Bosna i Hercegovina.
  • Ured visokog predstavnika, Odluka kojom se gospodin Munir Alibabić smjenjuje sa dužnosti direktora Obavještajno-sigurnosne službe Federacije Bosne i Hercegovine.
  • Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Obavještajno-sigurnosna_služba_Federacije_Bosne_i_Hercegovine_(FOSS)&oldid=3823175"