Oblasni gospodar
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Oblasni gospodar je bio naziv za predstavnika i vlasnika oblasti u Srbiji poslije raspada Srpskog carstva. Oblasni gospodar nije savremena titula ni u srednjovjekovnoj Srbiji, već historiografsko i literaturno imenovanje vlasnika većih posjeda (oblasti) poslije raspada Srpskog carstva 1371. Oblasni gospodari u Srbiji bili su neovisni jedni od drugih. Imali su svoje zatvorene ekonomske cjeline, hijerarhije i bili su bez centralne vlasti koja bi ih ujedinjavala.
Historiografska i literaturna inercija u definiciji krupnog vlastelina prenijela je pojam oblasnog gospodara i na prikaz historije srednjovjekovne Bosne. U Bosni su krupni magnati, velikaši bili u drugačijoj razvojnoj poziciji i egzistenciji. Oni su svoju poziciju velmoža izgradili uz egzistenciju centralne kraljevske vlasti, dinastije i krune koju su podržavali, sabora (stanka) u kojem su predstavljali većinu i kojim su kontrolirali, birali i smjenjivali vladara kao oličenje centralne vlasti. Velmože su u Bosni stjecale regalna prava vladara ali su instituciju centralne vlasti podržavali radi vlastite egzistencije i dostignute izgrađenosti. Vladar, dinastija, kruna i stanak su im bili zaštitni znak dostignute izgrađenosti.