Zenica
Zenica | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Zenica | |
Grad Zenica | |
 Zastava  Grb | |
 Grad Zenica u Bosni i Hercegovini | |
  Zenica | |
| Koordinate: 44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Fuad Kasumović[1] (BHI) |
| Površina | |
| • Grad | 550,40 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 43,72 km2 |
| Nadmorska visina | 316 [2] m |
| Najveća nadmorska visina (Zmajevac) | 638 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 110.663 |
| • Grad (gustoća) | 201,06 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 70.553 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.613,75 /km2 |
| Demonim(i) | Zeničanin, Zeničanka |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 72 000 |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 162973[3] |
| Matični broj grada | 11185 |
| Veb-sajt | www |
.JPG)
Zenica je grad i naseljeno mjesto u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Ekonomsko je središte geografske regije Srednje Bosne i pored Travnika i Visokog predstavlja najvažniji grad tog dijela države. Grad Zenica se geografski nalazi u samome centru Bosne i Hercegovine, tako da asocira na epicentar čula vida - zjenica, po kojoj je prema predajama i dobila ime. Prilikom napuštanja kraljevskog grada Bobovca, Katarina Kosača Kotromanić je izjavila "Osta z(j)enica oka moga...".[4]
Historija
Najstariji materijalni dokazi o životu, civilizaciji i historijskim zbivanjima na lokalitetu grada Zenice, potiču od perioda 3000. do 2000. godine p.n.e., a čiji dokazi su pronađeni na lokalitetima Drivuše i Gradišća. Iz metalnog doba kao dokaz, pronađene su metalne sjekire i strelice u predjelu Nemile i Gračanice, da bi se na prelazu iz bronzanog u željezno doba (6-5. stoljeće p.n.e.), obilježila Ilirska plemena. Ilirska naselja su gradila specifična naselja odbrambenog karaktera, zvani gradina, a dokaz prisustva plemena Desidijata su indirektni dokazi iz toponomastičke građe kao npr. toponim gradina, kojeg pronalazimo u naseljima kao što su Gradišće, Gračanica, Gradac u okolini Zenice. Najveći ustanak protiv Rimljana, Batonov ustanak (6-9. godine p.n.e.) spominje se i Arduba koja je povezivana sa današnjim Vrandukom. [1]
Srednjovjekovna Bosna
Tokom ranog srednjeg vijeka, pretpostavlja se da su barbarske najezde uništile najveći dio antičkog naslijeđa, a od posebnog značaja za Zenicu jeste bistuenske biskupije (najznačaniji nalaz (2-4. vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruke bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna). Tokom srednjeg vijeka na području Zenice, a i kompletne srednje Bosne, naseljavaju se Goti, Avari i Slaveni koji formiraju svoje južne slavenske države, a tako i Bosnu.
Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Tokom vladavine Kulina bana (prvog bosanskog kralja) pominje se vjera sa sličnim heretičkim (dualističkim) vjerovanjem na istoku Balkanskog poluostrva. Međutim pritiskom pape i mađarskog kralja, bosanski ban Kulin će pred papinim izaslanikom kardinalom Ioannesom Casamarisom, splitskim nadbiskupom Bernardom i dubrovačkim đakonom Marinom, 8. aprila 1203. godine objaviti Bilinopoljsku izjavu kojom se odriče bogumilskog učenja. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vijeku.
U razdoblju srednjeg vijeka, 1370. godine, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv. Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.
Osmansko doba
U vrijeme vladavine Osmanlija (1463–1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova poznata kao Čaršijska džamija, Osman-Ćelebijina, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima.
Prema podatku iz 17. stoljeća, Zenica je imala oko 330 kuća, što je stavljalo među redove srednjeg grada u tadašnjoj Bosni. Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi poslije u 18. vijeku u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati. U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "...a sam kraj je vrlo pitom".
Godine 1697, dolazi do razaranja i potpunog spaljivanja Zenice (po predanju samo su tri kuće opstale), od strane habsburškog princa Eugena Savojskog. Većina uglednih Zeničana je ubijeno, a katoličko stanovništvo je napustilo grad skupa sa princom Eugenom, da bi u 18. vijeku u Zenicu ponovo se počeli doseljavati Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji - sefardi (spominju se tek oko 19. vijeka u Zenici).[5]
Austrougarsko doba
Grade se kapitalni objekti šireg društveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879), Rudnik uglja (1880), Fabrika papira (1885), Željezara (1892), Kazneni zavod (1886), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Dvadeseti vijek
Početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. tu je živjelo 7215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885, dvije katoličke crkve 1910, sinagoga 1903, gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.
Dvadeseti vijek u Zenici obilježen pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom dijela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem evropskog i domaćeg mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica. Kameniti most vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih 90 godina.
U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti.
Poslijeratni period
Tokom perioda koji je uslijedio poslije rata u Bosni i Hercegovini, Zenica je doživjela stagnaciju u privrednom razvoju. Iako u ratu nije pretpjela značajnija infrastrukturna razaranja, usljed ratnih dešavanja i tranzicije koja je uslijedila s planske na tržišnu privredu, Zenica je doživjela tzv. privredni slom, jedan od naizraženijih u čitavoj državi. Razlog tome leži u činjenici da je grad do rata bio centar crne metalurgije i komplementarnih djelatnosti koje su u novonastaloj situaciji doživjele svojevrsni krah. Obustavljanje rada ili u velikoj mjeri smanjenje intenziteta u najvećim zeničkim preduzećima kao što su Željezara Zenica, RMU Zenica, Metalno i dr. su direktno utjecale na veliku stopu nezaposlenosti i besperspektivnost. Takva situacija će potrajati sljedeću deceniju kada se situacija pokreće nabolje. Okosnica zeničke privrede Željezara, nakon neuspješnog udruživanja s Kuvajtskim investicijskim fondom, privatizacijom postaje dio ArcelorMittala, najvećeg svjetskog proizvođača čelika a s pokretanjem integralne proizvodnje u novom privrednom subjektu ArcelorMittal Zenica angažuju se i mnoga manja preduzeća čime se poboljšava privredna slika grada. U tom periodu dolazi i do infrastrukturnih ulaganja u Zenicu. Izgrađuju se sportski objekti (Atletski stadion i višefunkcionalna Arena), glavna gradska magistrala (GGM).
Geografija
Geografski položaj
| Teslić Travnik |
Teslić, Žepče | Žepče |
| Travnik | 
|
Zavidovići Kakanj |
| Travnik Vitez |
Busovača, Kakanj | Kakanj |
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – grad Zenica
| Sastav stanovništva – grad Zenica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | 1961.[10] | |||
| Osoba | 110 663 (100,0%) | 145 517 (100,0%) | 132 733 (100,0%) | 112 447 (100,0%) | 84 341 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 92 988 (84,03%) | 80 359 (55,22%)1 | 66 930 (50,42%)1 | 61 204 (54,43%)1 | 31 177 (36,97%)1 | ||
| Hrvati | 8 279 (7,481%) | 22 510 (15,47%) | 23 595 (17,78%) | 24 658 (21,93%) | 20 509 (24,32%) | ||
| Bosanci | 2 679 (2,421%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 2 409 (2,177%) | 22 433 (15,42%) | 21 204 (15,97%) | 21 875 (19,45%) | 20 369 (24,15%) | ||
| Nisu se izjasnili | 1 305 (1,179%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 816 (0,737%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 809 (0,731%) | – | 153 (0,115%) | 48 (0,043%) | – | ||
| Muslimani | 531 (0,480%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 381 (0,344%) | 4 561 (3,134%) | 1 982 (1,493%) | 1 147 (1,020%) | 342 (0,405%) | ||
| Nepoznato | 137 (0,124%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 91 (0,082%) | 15 654 (10,76%) | 17 536 (13,21%) | 2 133 (1,897%) | 10 755 (12,75%) | ||
| Albanci | 81 (0,073%) | – | 172 (0,130%) | 210 (0,187%) | 197 (0,234%) | ||
| Crnogorci | 62 (0,056%) | – | 826 (0,622%) | 690 (0,614%) | 395 (0,468%) | ||
| Slovenci | 39 (0,035%) | – | 177 (0,133%) | 302 (0,269%) | 376 (0,446%) | ||
| Makedonci | 21 (0,019%) | – | 95 (0,072%) | 99 (0,088%) | 142 (0,168%) | ||
| Turci | 18 (0,016%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 11 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 6 (0,005%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 63 (0,047%) | 81 (0,072%) | 79 (0,094%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | 1961.[10] | |||
| Osoba | 70 553 (100,0%) | 96 027 (100,0%) | 63 569 (100,0%) | 51 263 (100,0%) | 32 476 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 55 239 (78,29%) | 43 154 (44,94%)1 | 22 146 (34,84%)1 | 21 365 (41,68%)1 | 5 908 (18,19%)1 | ||
| Hrvati | 6 746 (9,562%) | 15 809 (16,46%) | 11 716 (18,43%) | 13 250 (25,85%) | 9 393 (28,92%) | ||
| Bosanci | 2 461 (3,488%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 2 296 (3,254%) | 18 312 (19,07%) | 12 728 (20,02%) | 12 779 (24,93%) | 10 525 (32,41%) | ||
| Nisu se izjasnili | 1 192 (1,690%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 794 (1,125%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 645 (0,914%) | – | 67 (0,105%) | 19 (0,037%) | – | ||
| Muslimani | 408 (0,578%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 348 (0,493%) | 4 049 (4,217%) | 1 338 (2,105%) | 712 (1,389%) | 221 (0,681%) | ||
| Nepoznato | 105 (0,149%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 83 (0,118%) | 14 703 (15,31%) | 14 437 (22,71%) | 1 945 (3,794%) | 5 517 (16,99%) | ||
| Albanci | 81 (0,115%) | – | 127 (0,200%) | 141 (0,275%) | 105 (0,323%) | ||
| Crnogorci | 62 (0,088%) | – | 697 (1,096%) | 605 (1,180%) | 329 (1,013%) | ||
| Slovenci | 39 (0,055%) | – | 167 (0,263%) | 290 (0,566%) | 316 (0,973%) | ||
| Makedonci | 21 (0,030%) | – | 88 (0,138%) | 88 (0,172%) | 100 (0,308%) | ||
| Turci | 17 (0,024%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 10 (0,014%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 6 (0,009%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 58 (0,091%) | 69 (0,135%) | 62 (0,191%) | ||
Politika
Zvanična obilježja
Grad Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije – simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka – sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec – simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići – simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda.
Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.
Uvjeti i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.
Privreda
.jpg)
Zenica je industrijski centar. U politici razvoja industrije dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.
U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 hl mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.
Premda Zenica u ratnom periodu (1992–1995) nije pretrpjela ratna razaranja, rat je ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.
Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i ovčijeg sira.
Obrazovanje
U Zenici postoji 19 osnovnih škola, a neke među njima su: OŠ Musa Ćazim Ćatić, OŠ Meša Selimović, OŠ Mak Dizdar, OŠ Edhem Mulabdić, OŠ Vladimir Nazor, OŠ Miroslav Krleža i ostale.
Srednje škole u Zenici su:
- Prva (opća) gimnazija Zenica[11]
- Druga gimnazija Zenica[12]
- Gimnazija KŠC “Sv. Pavao”[13]
- Medicinska škola Zenica[14]
- Tehnička škola Zenica[15]
- Mješovita škola “Mladost” Zenica[16]
- Muzička srednja škola Zenica[17]
- Ekonomska škola Zenica[18]
- Industrijska škola Zenica[19]
- Srednja škola za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje[20]
Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.
Zenica je univerzitetski grad. Univerzitet u Zenici se sastoji od nekoliko fakulteta: mašinski, fakultet za metalurgiju i materijale, filozofski, pravni, ekonomski, medicinski, islamski pedagoški fakultet i politehnički fakultet.
Nevladine organizacije
Savez izviđača Federacije Bosne i Hercegovine su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa pomažu im odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem (socijalizacijom djece) i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini. Neke od aktivnosti su: Eko izviđački centar Smetovi (tokom cijele godine), sanitacija i čišćenje vode, izviđački ekološki centar "Boračko jezero", učenje kroz igru, proizvodnja zdrave hrane, kao i mnoge ostale koje se sprovode kroz radionice, seminare, eko akcije, izlete, ljetovanja, zimovanja.[21] Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je približno 100.000 mladih ljudi.
Izviđači u Zenici se sastoje od tri odreda:
- Odred izviđača “Lisac” Zenica
- Odred izviđača “Smet” Zenica
- Odred izviđača "Zmajevac" Zenica
Ekologija
Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, bila je onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelomično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret", a kasnije i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.
Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni Bosne i Hercegovine kao i "Eko pokret" se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.
Sport
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizičke kulture. Zenički sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj sportskoj sceni.
Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak Bosne i Hercegovine. Takmiči se u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine.
Od 1992. zapažene međunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatist Arnel Kalušić itd.
U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na alpinizam i sportsko penjanje.
Spisak sportskih klubova u Zenici
- Aeroklub "Zenica"
- Asocijacija radioamatera
- Asocijacija radioamatera, Radioklub "Zenica"
- Atletski klub "Zenica"
- Biciklistički klub "Zenica-Metalno"
- Bokserski klub "Čelik"
- Invalidski odbojkaški klub "Bosna"
- Džudo klub "Policajac"
- Karate klub "Hasen-do"
- Karate klub "Zenica-Mladost"
- Karate klub "Nico"
- Košarkaški invalidski klub "Bosna"
- Klub borilačkih vještina "Isak"
- Klub ekstremnih sportova "Scorpio"
- Košarkaški klub "Čelik" (žene)
- Košarkaški klub "Čelik"
- Košarkaški klub "Željezara-Zenica" (žene)
- Klub sjedeće odbojke "Zenica 92"
- Malonogomentni klub "Drugari"
- Nogometni klub "Borac" (Tetovo)
- Nogometni klub "Iris" (žene)
- Nogometni klub "Čelik"
- Nogometni klub "Nemila"
- Nogometni klub "Zenica 97"
- Nogometni klub "Zlatni ljiljan"
- Nogometni klub "Željezničar"
- Odbojkaški klub "Zenica"
- Odbojkaški klub "Ruki"
- Plivački klub "Željezara"
- Plesni klub "Latino"
- Rafting klub "Žara"
- Rafting klub "Bosna"
- Ragbi klub "Čelik"
- Ragbi klub "Rudar"
- Ragbi klub "Zenica 72"
- Rukometni klub "Čelik"
- Smučarski klub "Zenica"
- Stonoteniski klub "Mladost"
- Stonoteniski klub "Željezara"
- Streljački klub "Zenica"
- Šahovski klub "Čelik"
- Šahovski klub "Preporod"
- Teniski klub "Čelik"
- Taekwondo klub "Zenica"
- Udruženje građana sportskih ribolovaca RD "Bistro" Zenica
Zenički gradonačelnici
- Ahmetaga Mutapčić
- Ali Harmandić (1908–1913)
- Mahmud Tarabar (1913–1917)
- Osman Mutapčić (1917–1923)
- Ivo Ghey (1923–1925)
- Ahmed Mutapčić (1926–1931)
- Abdulaziz Aska Borić (1932–1935)
- Eniz Mutapčić (1935–1936)
- Mehmedalija Tarabar (1936–1941)
- Ismet Salčinović (1941–1945)
- Mustafa Čolaković (1945)
- Mustafa Mujagić (1945)
- Abdul Aziz Asko Borić (1945–1946)
- Jozo Marčinković (1945–1948)
- Veljko Bilanović (1949–1950)
- Nikola Spaić (1951–1952)
- Safet Uzunović (1950–1955)
- Đuro Vekić (1955–1959)
- Milko Križanović (1959–1960)
- Ezher Arnautović (1960–1965)
- Vinko Jelčić (1965–1966)
- Muhamed Berberović (1966–1970)
- Abdulah Mutapčić (1970–1974)
- Vinko Jelčić (1974–1978)
- Nikola Mirković (1978–1982)
- Salim Tarabar (1982–1983)
- Muhamed Pašalić (1983–1984)
- Nikola Telebak (1984–1985)
- Omer Filipović (1986–1988)
- Bogdan Kolar (1988–1990)
- Ibrahim Alispahić (1990–1992)
- Besim Spahić (1992–1997)
- Ferid Alić (1997–2000)
- Zakir Pašalić (2000–2004)
- Husejin Smajlović (2004–2016)
- Fuad Kasumović (2016–)
Poznati Zeničani
Privrednici i društveni djelatnici
- Stanko Tomić, privrednik, bivši generalni direktor Željezare Zenica
- Alojz Derling, privrednik, tvorac preduzeća "Vatrostalna"
- Žarko Radovanović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
- Vlado Adamović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
- Ružica Stanojević, nastavnica i odbornik u opštinskom parlamentu u Kristijanstadu (Švedska)
Naučnici
- Amer Smailbegović, geofizičar i zaposlenik NASA-e
- Kemal Kapetanović, naučnik
- Fikret Ibrahimpašić, muzeolog
- Semir Osmanagić, arheolog
Književnici
- Kemal Mahmutefendić, pisac
- Džemaludin Alić, pisac
- Lamija Begagić, pisac, urednica književnog web-magazina Omnibus i dječjih časopisa Palčić i 5Plus
- Željko Grahovac, pisac, urednik je časopisa "Život"
- Muharem Omerović, pisac
- Željko Škuljević, pisac, filozof, prorektor Univerziteta u Zenici
Novinari
- Josip Dujmović, novinar, publicista i osnivač nagrade Davorin
- Selvedin Avdić, novinar i publicista
- Vlastimir Jović, novinar
- Zehrudin Isaković, novinar i režiser, direktor Fene
- Mensur Čamo, novinar i urednik Radija Slobodna Evropa
Umjetnici
Glumci, Režiseri, Pozorišni i filmski radnici
- Danis Tanović, filmski režiser, dobitnik Oskara
- Haris Burina, filmski i pozorišni glumac
- Radovan Marušić, pozorišni scenograf i književnik
- Žarko Mijatović, filmski i pozorišni glumac
- Slobodan Stojanović, pozorišni reditelj i novinar
- Tarik Filipović, glumac i TV voditelj
- Dinko Tucaković, filmski direktor, Direktor Jugoslovenskog filmskog Arhiva (Srbija)
- Jasna Ornela Bery, filmska glumica
- Danijel Ljuboja, pozorišni glumac, član je ansambla ZKM-a (Hrvatska)
- Snežana Marković, glumica
- Jasmin Dizdar, filmski režiser
- Siniša Zorić, filmski i pozorišni glumac
- Robert Krajinović, filmski i pozorišni glumac
Muzičari
- Milenko Karović, dirigent, prvi čovjek Omladinskog hora u Zenici
- Saša Domuz, muzičar, TAXI BEND
- Sandra Bagarić, sopranistica i TV voditelj
- Dajana Akrapović, violist
- Sanela Redžepagić, mezzo-sopran
- Edin Karamazov, muzičar međunarodnog karaktera, majstor lutnje
- Enes Bajramović, gitarista i kompozitor, Cod, Ambasadori
- Aljoša Buha, muzičar, basista, Crvena jabuka, Kongres
- Darko Jelčić, muzičar, bubnjar, Crvena jabuka
- Dženan Hodžić (pseudonim Dr. Zo), reper
Likovni umjetnici
- Ljubomir Perčinlić, slikar
- Alija Kulenović, slikar i profesor atomske fizike
- Rizah Kulenović slikar, superintendant muzea Leonardo da Vinci u Karlskroni (Švedska)
- Zoran Džapo, slikar
- Tomislav Perazić, slikar
- Miroslav Župančić, kipar
- Snježana Vidović, slikar (Njemačka)
- Hasan Begičević, slikar
- Jasmin Kukavica, slikar
Manekeni
- Dinka Delić, manekenka, mis Jugoslavije 1984
- Ema Alagić, manekenka, bivša mis Turizma
Sportisti
Košarkaši
- Emir Mutapčić, bivši košarkaš i košarkaški trener
- Zoran Savić, bivši košarkaš, generalni menadžer Barselone (Španija)
- Mensur Bajramović, košarkaški trener i selektor Bosne i Hercegovine reprezentacije
- Dževad Alihodžić, košarkaš
- Teoman Alibegović, košarkaš
- Kenan Bajramović, košarkaš
- Emir Preldžić, košarkaš
Nogometaši
- Alojz Renić, bivši nogometaš i nogometni trener
- Bekim Dino Pašalić, nogometni trener (Španija)
- Elvir Bolić, bivši nogometaš
- Nermin Šabić, nogometaš
- Mladen Krstajić, nogometaš, Partizan Belgrad (Srbija)
- Bruno Akrapović, bivši nogometaš
- Mirsad Hibić, bivši nogometaš
- Aldin Džidić, nogometaš
- Sandro Bloudek, nogometaš, NK Varteks (Hrvatska)
Ragbisti
- Suad Kapetanović, ragbista, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik), trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka)
Skijaši
- Otto Lang, skijaška legenda i američki filmski producent;
- Igor Laikert, bosanskohercegovački alpski skijaš;
Vaterpolisti
- Zoran Janković, vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexiko City 1968
Judisti
- Sensei Nihad Mehmedović, judista, trener, crni pojas 3. dan (Kanada)
Strijelci
- Mirjana Horvat, strijelac,
- Srećko Pejović, strijelac, svjetski rekorder
- Sanja Sinanović, strijelac
- Amir Ljuca, strijelac, streljački trener
Sportski radnici
- Jozo Mandić, nogometni sudija
Gradovi partneri
- Gelsenkirchen, Njemačka
- Hunedoara, Rumunija
- Üsküdar, Istanbul, Turska
- Karşıyaka, Izmir, Turska
- Luleå, Švedska
- Jajce, Bosna i Hercegovina
- Veles, Sjeverna Makedonija
- Fiorenzuola d'Arda, Italija
- Zalaegerszeg, Mađarska
Također pogledajte
- Dani Kulina bana
- Univerzitet u Zenici
- Kameni spavač (trg)
- Masakr u Zenici
- Stadion "Bilino polje"
- Mokušnice
- Medicinska škola Zenica
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za gradonačelnika grada Zenice". izbori.ba. Pristupljeno 27. 7. 2020.
- ^ https://zenica.ba/o-gradu-zenici/. Pristupljeno 17. 4. 2024. Parametar
|title=nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Historija grada Zenice – BosanskeHistorije.com - Historija Bosne i Bošnjaka". 23. 10. 2009. Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "Historija Zenice". Grad Zenica. Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 9. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
- ^ "JU Prva gimnazija u Zenici". JU Prva gimnazija u Zenici (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "Homepage". JU Druga gimnazija Zenica. Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "Gimnazija". KŠC Zenica (jezik: hrvatski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "Početna". Medicinska škola Zenica. 9. 4. 2024. Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "O nama – JU Tehnička škola Zenica" (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ Akta.ba. "JU Srednja mješovita škola Mladost Zenica - Akta.ba". www.akta.ba. Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "JU Srednja muzička škola Zenica". JU Srednja muzička škola Zenica (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "Ekonomska škola Zenica – Oficijelna Web prezentacija škole" (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "Mješovita srednja industrijska škola ZENICA". srednjazenica.edupage.org. Pristupljeno 20. 4. 2024.
- ^ "Škola za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje".
- ^ "O nama". Pristupljeno 20. 4. 2024.
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Zenica |
 |
Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Zenica |
| Općine |  | |
|---|---|---|
| Gradovi | ||
| Naseljeno mjesto |
| |
|---|---|---|