Opatija Heiligenkreuz
Opatija Heiligenkreuz (njemački: Stift Heiligenkreuz; u prijevodu "Opatija Svetog Križa") jest cistercitski samostan u općini Heiligenkreuz u južnom dijelu Bečke šume (njemački: Wienerwald), otprilike 13 km sjeverozapadno od Badena u Donjoj Austriji. Iako su je opljačkali Osmanlije u 17. vijeku, a cistercite proganjali nacisti (1938–1945), nikada nije bila uništena ili raspuštena. Osnovana 1133. godine, opatija Heiligenkreuz je drugi najstariji cistercitski samostan i najstariji kontinuirano naseljen i aktivan samostan na svijetu.[1]
_2011-09-14.jpg)
Historija
[uredi | uredi izvor]Opatiju Heiligenkreuz osnovao je 1133. sveti Leopold, markgrof Austrije, na nagovor svog sina Otta. Sveti Leopold je Otta poslao na studije u Pariz gdje je mladi princ čuo za cistercitski red, novi reformski pokret benediktinaca. Po povratku u Austriju, Otta su posjetili cisterciti iz opatije Morimond, koje je toliko zavolio da je otišao k njima i zaredio se. Kasnije je uvjerio svog oca da osnuje cistercitski samostan u Austriji: Heiligenkreuz. Danas u samostanu živi i radi otprilike 90 redovnika, od kojih polovina živi u samostanu, četrnaest u prioratu Stiepel osnovanom 1988. u Bochumu i osam u prioratu Neuzelle (Njemačka), a ostali u obližnjim župama.[2]
Samo nekoliko samostana u Evropi ima kontinuiranu redovničku tradiciju od 12. vijeka do danas te odgovarajuće objekte koji su i funkcionalni i reprezentativni. Heiligenkreuz je dobar primjer kontinuiteta kroz stilove romanike, gotike i baroka. Samostanski prostori tipičnih obilježja srednjovjekovnog cistercitskog samostana predstavljaju historiju arhitekture i razvoj građevinarstva od srednjeg vijeka do primjera svih kasnijih stilova. Također, prvobitna samostanska funkcija je u potpunosti očuvana, odnosno srednjovjekovni samostanski objekti se i dalje koriste za svoju prvobitnu svrhu: oni ilustruju punu duhovnu dimenziju, ali i historijski, umjetnički i kulturni značaj takvog mjesta. Srednjovjekovni dijelovi samostanskog kompleksa (crkva, samostan, stambeni objekti) koji su od velikog značaja za historiju arhitekture su, između ostalog, i vrhunski primjeri srednjovjekovnih dekoracija od stakla, raskošni barokni enterijeri i namještaj, te velika biblioteka sa umjetničkom zbirkom. Opatija Heiligenkreuz je sinonim za monašku tradiciju i odgovorno očuvanje historijskog nasljeđa: zbog toga ju je Austrija 1994. kandidovala za uvrštavanje na UNESCO-ov spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi.[3]
U neposrednoj blizini opatije Heiligenkreuz nalazi se Međubiskupijska bogoslovija Leopoldinum (njemački: Überdiözesanes Priesterseminar Leopoldinum, nekadašnji Collegium Rudolphinum), koja je otvorena za sve koji se školuju za buduće svećenike.[4][5]
Značajni članovi opatije
[uredi | uredi izvor]
.JPG)
Poglavari opatije Heiligenkreuz
[uredi | uredi izvor]Od 10. februara 2011. opat opatije Heiligenkreuz je Maximilian II Heim.[6]
Ostali istaknuti članovi opatije
[uredi | uredi izvor]- Heinrich von Schüttenhofen (13. vijek), pisac
- Gutolf († oko 1300), učenjak, propovjednik, hroničar i oko 1270. opat samostana Marienberg u austrijskom Gradišću
- Anton Wolfradt (1582–1639), bečki biskup
- Alberich Mazak (1609–1661), barokni kompozitor
- Mathias Palffy (1602–1647), od 1639. do 1647. obnovitelj i vrhovni opat teritorijalne opatije Pannonhalma[7]
- Martino Altomonte (1657–1745), slikar
- Giovanni Giuliani (1664–1744), slikar i skulptor
- Dominik Bilimek (1813–1884), zoolog i botaničar
- Wilhelm Anton Neumann (1837–1919), bibličar i rektor Univerziteta u Beču
- Nivard Schlögl (1864–1939), profesor egzegeze Starog zavjeta na bečkom Univerzitetu
- Jörg Lanz von Liebenfels (1874–1954), teoretičar rase koji je napustio opatiju 1899. godine, manje od godinu dana nakon zaređenja za svećenika
- Alberich Rabensteiner (1875–1945), prior opatije Neukloster i mučenik u posljednjim danima Drugog svjetskog rata
- Bernhard Vošicky (* 1950), pisac duhovnih knjiga i ispovjednik
- Meinrad Tomann (* 1957), generalni prokurator cistercitskog reda (1995–2015) i bivši prior opatije Heiligenkreuz (2017–2022)
- Christian Feurstein (1958–2017), prior opatije Heiligenkreuz i opat cistercitske opatije Rein u austrijskoj pokrajini Štajerskoj (2010–2015)
- Raphael Statt (* 1958), skulptor
- Karl Wallner (* 1963), direktor austrijskog Papinskog misijskog ureda (njemački: Missio Österreich) i bivši rektor Filozofsko-teološke visoke škole Benedikt XVI (njemački: Philosophisch-Theologische Hochschule Benedikt XVI.) u Heiligenkreuzu
- Wolfgang Gottfried Buchmüller (* 1964), teolog i rektor Filozofsko-teološke visoke škole Benedikt XVI u Heiligenkreuzu
- Alkuin Volker Schachenmayr (* 1969), crkveni historičar
- Johannes Paul Chavanne (* 1983), prior i portparol opatije Heiligenkreuz,[8] docent za liturgiku i generalni sekretar Filozofsko-teološke visoke škole Benedikt XVI u Heiligenkreuzu
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Ernst Bacher (ur.), Die Kunstdenkmäler Österreichs, Beč: Anton Schroll & Co, 1981. ISBN 3-7031-0522-4
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ What is the Cistercian Abbey Stift Heiligenkreuz?, službeni sajt opatije Heiligenkreuz na engleskom. Pristupljeno 5. 11. 2020.
- ↑ Mönche von Stift Heiligenkreuz entscheiden sich für Neuzelle Arhivirano 10. 11. 2016. na Wayback Machine. Objavljeno, pristupljeno i arhivirano 10. 11. 2016.
- ↑ Heiligenkreuz Abbey na službenom sajtu UNESCO-a. Pristupljeno 11. 6. 2013.
- ↑ Hochschule Heiligenkreuz: Leopoldinum. Pristupljeno 25. 12. 2021.
- ↑ Überdiözesanes Priesterseminar Leopoldinum Heiligenkreuz: Der Auftrag. Pristupljeno 25. 12. 2021.
- ↑ Erzdiözese Wien – Neuer Abt in Heiligenkreuz. Pristupljeno 5. 11. 2021.
- ↑ U vrijeme Palffyjevog dolaska nije bilo redovnika u benediktinskom samostanu Pannonhalma u Mađarskoj. Palffy je imenovan za vrhovnog opata samostana na inicijativu Antona Wolfradta, redovnika opatije Heiligenkreuz koji je u međuvremenu postao bečki biskup. (Damianus Fuxhoffer: Monasteriologia regni Hungariae, Pešta 1858, str. 121–125.)
- ↑ Stift Heiligenkreuz: Wir haben einen neuen Prior und einen neuen Novizenmeister. Objavljeno 13. 5. 2022. Pristupljeno 6. 6. 2022.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Službeni sajt opatije Heiligenkreuz
- Cistercitski samostan Heiligenkreuz – kakvo je to mjesto? (dio službenog sajta na hrvatskom jeziku)
- SoundCloud.com – Stift Heiligenkreuz
- YouTube – Stift Heiligenkreuz
- Fragmentarium sanctae crucis: Notizen zur Hausgeschichte der Zisterzienserabtei Heiligenkreuz
- Heiligenkreuz / K-TV – Katholisches Fernsehen: Studio1133