Orahova (Gradiška)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Orahova
Naseljeno mjesto
Orahova nalazi se u Bosna i Hercegovina
Orahova
Orahova
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 45°11′49″N 17°01′57″E / 45.1969°N 17.0325°E / 45.1969; 17.0325Koordinate: 45°11′49″N 17°01′57″E / 45.1969°N 17.0325°E / 45.1969; 17.0325
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradGradiška
Nadmorska visina103 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.823
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj206652[1]
Matični broj grada20125

Orahova je naseljeno mjesto u gradu Gradišci, Bosna i Hercegovina. Prema preliminarnim rezultatima prošlog popisa (2013. godine), u ovoj mjesnoj zajednici je bilo 2.548 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Orahova se nalazi 30-ak kilometara sjeverozapadno od Gradiške, na rječici Pejinovac koja se ulijeva u jedan od više rukavaca koji su označeni kao pritoke rijeke Save, a koji dolazi iz pravca Kozarske Dubice. Nakon pejinovačkog ušća, taj vodotok se ulijeva u Ribaricu, a ova u Savu, sjeveroistočno od Orahove.

Uz centralno naselje su i Mahala, Haluga, Postinje, Soko i Laze. Sve su, lokalnim cestama, povezane za glavnu komunikaciju M-14.1, koja prolazi kroz centar Orahove.[2][3][4]

Historija[uredi | uredi izvor]

Za vladavine Osmanlija, kao i Bosanska Gradiška, Orahova bila u Kobaškoj kapetaniji, čiji je centar prvobitno bio u Bosanskom Kobašu. Kada su učestali upadi Austrougara iz prekosavske Slavonije, sjedište Kapetanije je 1723. premješteno u Kotor, današnji Kotor-Varoš.

Austrijsko-turski rat (1716-18.) je okončan Požarevačkim mirovnim ugovorom koji je potpisan 21. juna 1718, u Požarevcu. Tu je prihvaćeno načelo da svaka strana zadrži osvojeno. Austrija je dobila Bijeljinu i uski pojas južno od Save (Brčko, Bosanski Brod, Kobaš, Bosanska Dubica i Furjan[potrebna odrednica]: U Kobašku kapetaniju i sjevernu Bosnu, tada su pristigle mnogobrojne izbjeglice i prognanici iz Slavonije, Mačve (Šabac i Loznica) i ostalih izgubljenih teritorija Carevine.[5] Može se vjerodostojno pretpostaviti da su današnje bošnjačke enklave u PosaviniKobaš (općina Srbac) i Orahove potomci stanovništva iz vremena Kobaške kapetanije.

Poslije rata u Bosni i Hercegovini, od izbjeglih ili prognanih Orahovljana u periodu 1992-95, u zavičaj se vratilo njih 750 iz 300 domaćinstava, ali još uvijek ima neobnovljenih kuća i okućnica.[6] Obnovljene su tri porušene stare džamije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Orahova
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba1 823 (100,0%)2 479 (100,0%)2 549 (100,0%)2 383 (100,0%)
Bošnjaci1 757 (96,38%)2 343 (94,51%)12 231 (87,52%)12 222 (93,24%)1
Srbi60 (3,291%)80 (3,227%)79 (3,099%)96 (4,029%)
Hrvati3 (0,165%)24 (0,968%)30 (1,177%)55 (2,308%)
Nisu se izjasnili2 (0,110%)
Nepoznato1 (0,055%)
Ostali18 (0,726%)1 (0,039%)7 (0,294%)
Jugoslaveni14 (0,565%)204 (8,003%)1 (0,042%)
Crnogorci4 (0,157%)2 (0,084%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zabilježeno je da je, u periodu od 22. do 24. oktobra 1973., Osnovnu školu "Avdo Ćuk" u Orahovi pohađalo oko 450-460 učenika, od 3. do 8. razreda.[11][12]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 27. 11. 2015.
  2. ^ http://www.kartabih.com/.
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  5. ^ Kreševljaković H. (1950): Kapetanije i kapetani u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, Godina II: 89-141.
  6. ^ http://uzopibih.com.ba/povratak/gradiska.html Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine.
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 20/21)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 27. 11. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 11. 2015.
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 11. 2015.
  11. ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum. 5 (Supplement): 63–66.
  12. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. Eksplicitna upotreba et al. u: |authors= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]