Orahovica (Zenica)
Orahovica | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Orahovica | |
| Koordinate: 44°19′24″N 17°51′10″E / 44.3232°N 17.8527°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Zenica |
| Nadmorska visina | 400−700 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.417 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 162639[1] |
| Matični broj grada | 11185 |
Orahovica je naseljeno mjesto u gradu Zenici, Bosna i Hercegovina.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Orahovica je naselje u Orahovičkom polju na sjeveru grada Zenice. Dijeli se na Gornju i Donju Orahovicu. Smještena je na izvoru Orahovičkog potoka, koji se u Nemili ulijeva u rijeku Bosnu.
U sastavu naselja Orahovica su zaseoci: Rajčevići, Babići, Hasanovići, Gornja Mahala, Kovačevići, Mala Rijeka, Spahići i Imamovići. U Orahovici se nalaze 4 džamije: Babići, Stara džamija, Nova džamija Kovačevići i Gornja Mahala.
Mjesna zajednica Orahovica[uredi | uredi izvor]
Po popisu iz 1991. godine u mjesnoj zajednici Orahovica je bilo ukupno nastanjeno 2.538 stanovnika. Orahovica se nalazi 5 kilometara uz Orahovičku rijeku od njenog ulijevanja u rijeku Bosnu. Prvi put se pominje u pisanim izvorima 1489. godine. Tada je Orahovica imala 11 domaćinstava. Pominje se u vojnim dokumentima Eugena Savojskog 1697. godine kao i u austrougarskoj vojsci 1878. godine. Do nastanka SFRJ Orahovica se nije značajno razvijala. Struju je dobila 1953., a u periodu od 1978. do 1984. od mjesnog samodoprinosa izgrađeni su afaltni put i zgrada društvenog doma. U jednom austrougarskom dokumentu Orahovica se pominje 10. 8. 1878. godine, kada je njena pješadija izvršila proboj preko Orahovice i osvojila Vrandučki klanac. Usmena predaja svjedoči da se Orahovica najvjerojatnije prostirala do same obale rijeke Bosne, ali da se stanovništvo raseljavalo i odlazilo iz klimatskih razloga. Prema kazivanju prvog orahovičkog hadžije Fehima Lužića, 1914. godine šestodnevna neprestana kiša u današnjoj Nemili uzrokovala je izlijevanje rijeke Bosne i veliku poplavu nakon koje je više porodica odselilo u današnju Orahovicu.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Orahovica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | ||||||
| Osoba | 2 417 (100,0%) | 2 535 (100,0%) | |||||
| Bošnjaci | 2 404 (99,46%) | 2 520 (99,41%)1 | |||||
| Nepoznato | 5 (0,207%) | – | |||||
| Muslimani | 3 (0,124%) | – | |||||
| Bosanci | 3 (0,124%) | – | |||||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,041%) | – | |||||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,041%) | – | |||||
| Jugoslaveni | – | 10 (0,394%) | |||||
| Ostali | – | 3 (0,118%) | |||||
| Srbi | – | 2 (0,079%) | |||||
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Husejn Čajlaković, imam, hafiz i vaiz.
- Mustafa Isaković, profesor islamske teologije, imam, izvođač ilahija i kasida
- Ibrahim Bilčević, izvođač ilahija i kasida
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 11. 12. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 12. 2015.
