Ostrovica (Kulen Vakuf)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Stari grad Ostrovica

Stari grad Ostrovica (Osmanlijski turski: Ostroviçe kalesi) je velika srednjovjekovna građevina koja se nalazi iznad lijeve obale rijeke Une i malog sela Ostrovica kod Kulen Vakufa, općina Bihać, Bosna i Hercegovina. Tvrđava se nalazila na strateškom mjestu koje je spajalo sjeverni i južni dio duge Unske doline.

Historija[uredi | uredi izvor]

U Srednjem vijeku Ostrovica se nalazila u Mađarsko-hrvatskoj uniji, župa Lapac i bila je u posjedu krbavskih knezova Kurjakovića (kasnije Karlovići). Izgrađena je najvjerojatnije tokom 15. stoljeća na temeljima starije građevine iz rimskog ili još ranijeg vremena. Tim područjem gornjeg toka Une išao je važan prometni pravac u smjeru sjever-jug još iz vremena Rimljana, a strmo brdo bilo je idealno za izgradnju tvrđave koja ga je nadzirala, tim više što je ispod nje bio razmjerno plitak dio rijeke koji je jahač na konju mogao pregaziti.

Prema nekim izvorima, gradina se u 15. i početkom 16. stoljeća, osim u rukama Kurjakovića, nalazila jedno vrijeme i u posjedu Frankopana, Jurja Mikulčića (koji je poginuo 1495.g.) te Ivana Keglevića. Stalna turska prijetnja koja je bila prisutna nakon propasti srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva 1463. godine, dovela je naposlijetku do pada Ostrovice pod osmansku vlast u prosincu 1523., i takvo se stanje održalo sve do 1878.[1]

Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, a služila je za smještaj vojne posade. Zapovjednik je u početku (16. i dio 17. stoljeća) bio u rangu dizdara, a kasnije kapetana. Veće proširenje objekta uslijedilo je u vrijeme sultana Ahmeda I., koji je vladao Osmanskim Carstvom početkom 17. stoljeća. Današnje dimenzije građevina je dobila početkom 18. stoljeća, a one iznose 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu. Glavni ulaz se nalazi s južne, a sporedni sa sjeverne strane bedema.

Stari grad Ostrovica bila je kroz dobar dio dugogodišnje osmanske uprave sjedište Kapetanije Stara Ostrovica, u čijem su sastavu još bila manja utvrđenja Orašac, Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i Donji Lapac. Kapetansku dužnost vršili su niz godina članovi bosanske begovske obitelji Kulenović. Poslije oslobađanja Donjeg Lapca od turske vlasti i pomicanja hrvatsko-bosanske granice u neposrednu blizinu Ostrovice, kapetansko sjedište je premješteno dublje u pozadinu, u naselje Prkose, koje se nalazi sjeveroistočno od Kulen Vakufa.[2] I nakon austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878. godine, Ostrovica je ostala u njenom sastavu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI" (PDF). Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI". Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.