Ostrya

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ostrya
(Rod crnog graba)
Ostrya virginiana
Ostrya virginiana
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Red Fagales
Porodica Betulaceae
Rod Ostrya
Scop., 1760
Sinonimi
ZugilusRaf.

Ostrya je rod crni grab, od osam do 10 malih listopadnih stablašica koje pripadaju porodici breza Betulaceae’’. U uobičajena imena spadaju "hmeljski rog" i tzv. hmeljasti grab", a također se može nazvati gvozdeno drvo, imenom koje se dijeli sa brojnim drugim biljkama.

Rod je porijeklom iz južne Evrope, Jugozapadne i Istočne Azije, i Sjeverne i Srednje Amerike.[1] Imaju konusnu ili nepravilnu krunu i ljuskavu, hrapavu koru, te naizmjenične i dvoglave brezaste listove, duge 3–10 cm. Cvijet|Cvjetovi]] se pojavljuju u proljeće, u malim resama, dugim 5–10 cm i kratkim ženskim resicama (amentima), dugim 2–5 cm. Plodovi izrastaju u grupama dugim po 3–8 cm, sa 6–20 sjemenki; svaka je mali orah), dug 2–4 mm, potpuno zatvoren u mjehuroliki omotač od brakteja.[2]

Drvo je vrlo tvrdo, teško i žilavo. Naziv roda Ostrya potiče od grčke riječi ὀστρύα, koja se može odnositi na ὄστρακον, στρακον = ljuska (životinje). Smatra se korovskim drvetom nekih šuma, iako je ovo tvrdo i stabilno drvo, te je od davnina korišteno za modne potplate.

Na Balkanu je najčešća vrsta Ostrya carpinifolia (grabolisna ostrija), u području krških šuma. Upotrebljava se u gradnji mašina (čunkovi tekstilnih postrojenja), klavira, drvenih zupčanika, klupa za hoblanje, tokarenje i rezbarenje, kao i u kolarstvu. Vrste roda Ostrya koriste se kao prehrambene biljke za larve nekih vrsta Lepidoptera, uključujući zimskog moljca, orahovu sfingu i Coleophora ostryae.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Rod Ostrya obuvata slijedeće vrste:[1][3]

  1. Ostrya carpinifolia Scop. – Mediteranska regija južne Evrope, Bliski istok, Turska, Liban, Kavkaz
  2. Ostrya chisosensis Correll – Endem Nacionalnog park Big Bend National Park, Texas
  3. Ostrya japonica Sarg.Japan, Koreja, sjeverna Kina
  4. Ostrya knowltonii CovilleUtah, Arizona, Novi Meksiko, Texas
  5. Ostrya multinervis Rehd. – Centralns Kina
  6. Ostrya rehderiana Chun – Provincija Zhejiang, Kina
  7. Ostrya trichocarpa D.Fang & Y.S.Wang – Provincijs Guangxi, Kina
  8. Ostrya virginiana (Mill.) K. Koch – Istočni dio SAD, ostočna Kanada, Mexico, Gvatemala, El Salvador, Honduras
  9. Ostrya yunnanensis W.K.Hu – Provincija Yunnan, Kina
  10. Ostrya oregoniana (fosil)
  11. Ostrya scholzii (fosil)

Fosilni nalazi[uredi | uredi izvor]

Ostrya scholzii: fosilno sjeme faze Chattian, iz oligocena, poznato je iz formacije Oberleichtersbach uplabinama Rhön, u središnjoj Njemačkoj.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Kew World Checklist of Selected Plant Families
  2. ^ Flora of North America, vol 3, hop-hornbeam, Ostrya Scopoli, Fl. Carniol. 414. 1760.
  3. ^ Biota of North America Program, 2013 county distribution maps
  4. ^ The floral change in the tertiary of the Rhön mountains (Germany) by Dieter Hans Mai - Acta Paleobotanica 47(1): 135-143, 2007.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]