PEST analiza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

PEST analiza (politička, ekonomska, društveno-kulturna i tehnološka) opisuje okvir makro-ekoloških faktora koji se koriste u komponenti strateškog upravljanja ekološkom kontrolom. Dio je vanjske analize prilikom provođenja strateške analize ili istraživanja tržišta i daje pregled različitih makro-ekoliških faktora koje treba uzeti u obzir. To je strateški alat za razumijevanje rasta ili pada tržišta, poslovne pozicije, potencijala i smjera poslovanja.

Varijante koje se nadovezuju na PEST okvir uključuju:

  • PESTEL ili PESTLE, koji dodaje pravne i ekološke faktore.
  • SLEPT, dodajući pravne faktore.
  • STEPE, dodavanje ekoloških faktora.[1]
  • STEEPLE i STEEPLED, dodajući etičke i demografske faktore (povremeno se prestavljaju kao PESTLEE).[2]
  • DESTEP, dodajući demografske i ekološke faktore.
  • SPELIT, dodajući pravne i interkulturne faktore, popularan u Sjedinjenim Državama od sredine 2000-ih.[3]
  • PMESII-PT, oblik ekološke analize koji promatra aspekte političkog, vojnog, ekonomskog, društvenog, informacijskog, infrastrukturnog, fizičkog okruženja i vremenskih aspekata u vojnom kontekstu.[4]

Tu je i STEER, koji uzima u obzir društvenokulturne, tehnološke, ekonomske, ekološke i regulatorne faktore, ali obično ne uključuje političke faktore.[5]

PESTLE analiza je alat koji se koristi kao situacijska analiza u svrhe poslovne procjene. Ovaj alat je jedan od najčešće korištenih modela u procjeni izuzetno dinamičnog vanjskog poslovnog okruženja. Osim u poslu, sada se koristi kao metoda u istraživanju zbog svoje korisnosti. Sve veći broj studija primjenjivao je ovaj analitički alat u različitim održivim projektima, uključujući procjenu vanjskih faktora koji utječu na odluke o upravljanju obalnim područjem i slatkovodnim resursima,[6] razvoj održivih zgrada,[7][8] održiva energetska rješenja,[9][10] i prevoz.[11][12]

Sastav[uredi | uredi izvor]

Osnovna PEST analiza uključuje četiri faktora:

  • Politički faktori povezani su s načinom na koji vlada intervenira u ekonomiji. Konkretno, politički faktori imaju područja uključujući poreznu politiku, radno pravo, ekološko pravo, trgovinska ograničenja, carine i političku stabilnost. Politički faktori mogu uključiti robe i usluge koje vlada ima za cilj pružiti (zasluga roba) i onih koje vlada ne želi obezbediti. Nadalje, vlade imaju visok utjecaj na zdravlje, obrazovanje i infrastrukturu jedne države.
  • Ekonomski faktori uključuju ekonomski rast, devizne tečajeve, stopu inflacije i kamatne stope . Ovi faktori mogu drastično utjecati na način poslovanja preduzeća. Na primjer, kamatne stope utječu na troškove kapitala preduzeća, a time i u kojoj mjeri poduzeće raste i širi se.
  • Društveni faktori uključuju kulturne aspekte i zdravstvenu svijest, stopu rasta stanovništva, dobnu raspodjelu, stavove u karijeri i naglasak na sigurnosti. Visoki trendovi u društvenim faktorima utiču na potražnju za proizvodima kompanije i na način na koji ta kompanija posluje. Na primjer, starenje stanovništva može podrazumijevati manju i manje voljnu radnu snagu (čime se povećavaju troškovi rada). Nadalje, kompanije mogu promijeniti različite strategije upravljanja kako bi se prilagodile društvenim trendovima prouzrokovanim time (poput zapošljavanja starijih radnika).
  • Tehnološki faktori uključuju tehnološke aspekte poput aktivnosti istraživanja i razvoja, automatizacije, tehnološke podsticaje i stope tehnoloških promjena . Oni mogu odrediti prepreke ulasku, minimalno efikasan nivo proizvodnje i utjecati na odluke o prenosu vanjskih poslova. Nadalje, tehnološki pomaci utjecali bi na troškove, kvalitet i doveli do inovacija .

Proširivanje analize [13] na PESTLE ili PESTEL dodaje se:

  • Pravni faktori uključuju zakon o diskriminaciji, zakon o potrošačima, zakon o antipoverenju, zakon o radu i zakon o zdravlju i sigurnosti. Ovi faktori mogu utjecati na to kako poduzeće posluje, na njegove troškove i na potražnju za njegovim proizvodima.
  • Ekološki faktori uključuju ekološke aspekte poput vremena, klime i klimatskih promjena, što može posebno utjecati na industrije kao što su turizam, poljoprivreda i osiguranje. Nadalje, sve veća svijest o potencijalnim utjecajima klimatskih promjena utječe na način na koji kompanije posluju i proizvode koje nude, stvarajući nova tržišta i umanjujući ili uništavajući postojeća.

Ostali faktori različitih izdataka uključuju:

  • Demografski faktori uključuju pol, dob, etničku pripadnost, znanje jezika, invaliditet, mobilnost, vlasništvo nad kućom, status zaposlenja, vjersko uvjerenje ili praksu, kulturu i tradiciju, životni standard i nivo prihoda.
  • Regulatorni faktori uključuju akte parlamenta i pridružene propise, međunarodne i nacionalne standarde, podzakonske akte o lokalnoj upravi i mehanizme za praćenje i osiguravanje njihove usklađenosti.

Više faktora diskutovanih u SPELIT Power Matrix-u uključuje:

  • Interkulturni faktori razmatraju suradnju u globalnom okruženju.
  • Ostali specijalizirani faktori o kojima se govori u 10. poglavlju SPELIT Power Matrix uključuju etičko, obrazovno, fizičko, vjersko i sigurnosno okruženje. Sigurnosno okruženje može uključivati ličnu, kompanijsku ili nacionalnu sigurnost.
  • Ostali faktori povezani sa poslovanjem koji bi se mogli uzeti u obzir u analizi okoliša uključuju konkurenciju, demografiju, ekološke, geografske, povijesne, organizacijske i vremenske (raspored). [14]

Primjenjivost faktora[uredi | uredi izvor]

Faktori modela variraće po važnosti za datu kompaniju na osnovu njene industrije i robe koju proizvodi. Na primjer, potrošačke i B2B (Business-to-business) kompanije uglavnom su više pogođene društvenim faktorima, dok će globalni dobavljači odbrane više utjecati na političke faktore. Pored toga, faktori za koje je vjerovatnije da će se promijeniti u budućnosti ili su relevantniji za datu kompaniju imat će veću važnost. Na primjer, kompanija koja se jako zadužila morat će se više usredotočiti na ekonomske čimbenike (posebno kamatne stope).

Nadalje, konglomeratnim kompanijama koje proizvode širok spektar proizvoda (kao što su Soni, Dizni ili BP) možda će biti korisnije analizirati jedan po jedan odjel svoje kompanije modelom PESTEL, usresređujući se na određene faktore relevantne za taj jedan odjel. Kompanija takođe može htjeti podijeliti faktore na geografsku važnost, kao što su lokalni, nacionalni i globalni.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Richardson, J. A Brief Intellectual History of the STEPE Model or Framework (i.e., the Social, Technical, Economic, Political, and Ecological), accessed 6 May 2019
  2. ^ Mason, L. (2018), Contract Administration, Chartered Institute of Procurement & Supply, p. 116
  3. ^ SPELIT Power Matrix, retrieved 2015-08-21.
  4. ^ Walden J. (2011), Comparison of the STEEPLE Strategy Methodology and the Department of Defense’s PMESII-PT Methodology, Supply Chain Leadership Institute, accessed 10 February 2019
  5. ^ Lawrence P. Carr; Alfred J. Nanni Jr. (28. 7. 2009). Delivering Results: Managing What Matters. Springer Science & Business Media. str. 44. ISBN 978-1-4419-0621-2.
  6. ^ Sridhar, R.; Sachithanandam, V.; Mageswaran, T.; Purvaja, R.; Ramesh, R.; Vel, A. Senthil; Thirunavukkarasu, E. (2. 7. 2016). "A Political, Economic, Social, Technological, Legal and Environmental (PESTLE) approach for assessment of coastal zone management practice in India". International Review of Public Administration. 21 (3): 216–232. doi:10.1080/12294659.2016.1237091. ISSN 1229-4659.
  7. ^ Dalirazar, Sadaf; Sabzi, Zahra (12. 12. 2020). "Strategic analysis of barriers and solutions to development of sustainable buildings using PESTLE technique". International Journal of Construction Management. 0: 1–30. doi:10.1080/15623599.2020.1854931. ISSN 1562-3599.
  8. ^ Ulubeyli, Serdar; Kazanci, Oguzhan (20. 11. 2018). "Holistic sustainability assessment of green building industry in Turkey". Journal of Cleaner Production (jezik: engleski). 202: 197–212. doi:10.1016/j.jclepro.2018.08.111. ISSN 0959-6526.
  9. ^ Islam, F. R.; Mamun, K. A. (2017), "Possibilities and Challenges of Implementing Renewable Energy in the Light of PESTLE & SWOT Analyses for Island Countries", Smart Energy Grid Design for Island Countries: Challenges and Opportunities, Green Energy and Technology (jezik: engleski), Cham: Springer International Publishing, str. 1–19, ISBN 978-3-319-50197-0, pristupljeno 24. 3. 2021
  10. ^ Achinas, Spyridon; Horjus, Johan; Achinas, Vasileios; Euverink, Gerrit Jan Willem (2019). "A PESTLE Analysis of Biofuels Energy Industry in Europe". Sustainability (jezik: engleski). 11 (21): 5981. doi:10.3390/su11215981.
  11. ^ Tan, J.; Chua, Wen Ling; Chow, C.; Chong, M.; Chew, B. C.; Melaka, Malaysia; Jaya, Hang Tuah (2012). "PESTLE Analysis on Toyota Hybrid Vehicles" (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 3. 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  12. ^ Guno, Charmaine Samala; Collera, Angelie Azcuna; Agaton, Casper Boongaling (2021). "Barriers and Drivers of Transition to Sustainable Public Transport in the Philippines". World Electric Vehicle Journal (jezik: engleski). 12 (1): 46. doi:10.3390/wevj12010046.
  13. ^ Nandonde, Felix Adamu (9 april 2019). "A PESTLE analysis of international retailing in the East African Community". Global Business and Organizational Excellence (jezik: engleski). 38 (4): 54–61. doi:10.1002/JOE.21935. ISSN 1932-2054. Wikipodaci Q98854703.
  14. ^ Schmieder-Ramirez, J. and Mallette, L., Using the SPELIT Analysis Technique for Organizational Transitions, Chapter 28 of "Education Applications and Developments" edited by Mafalda Carmo, Science Press, 2015 Retrieved 2015-08-21.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Analiza PEST-a, raspravlja o tome kako analiza PEST-a može pomoći u utvrđivanju rizika i prilika povezanih s ulaskom na strano tržište.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=PEST_analiza&oldid=3576085"