Pad drona u Zagrebu 2022.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pad drona u Zagrebu 2022.
Datum10. mart 2022.
MjestoZagreb, Hrvatska
Vrsta avionaTupolev Tu-141
Operatornepoznat

Dana 10. marta 2022. u 23:01 po srednjoevropskom vremenu neidentifikovana izviđačka bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje, Tupoljev Tu-141, srušila se u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske.

Tehnološka pozadina[uredi | uredi izvor]

Tupoljev Tu-141 sovjetska je bespilotna letjelica (UAV) napravljena kasnih 1970-ih.[1] Teška je skoro šest tona, a lansira se s kamiona s kojeg joj se također programira i putanja leta.[2] Analitičari opisuju da se nakon lansiranja Tu-141 više ponaša kao moderna krstareća raketa nego kao tradicionalna bespilotna letjelica.[3] Kad se let završi, letjelica se spušta na zemlju uz pomoć padobrana kako bi se mogla ponovo koristiti.[2] Domet letjelice je 1000 km.[4]

Pad[uredi | uredi izvor]

Bespilotna letjelica ušla je u rumunski zračni prostor oko 23:23 po istočnoevropskom vremenu, gdje su je uočile Zračne snage Rumunije.[5] Kroz zračni prostor Rumunije letjela je 3 minuta. Nakon toga sljedećih 40 minuta nastavila je let mađarskim zračnm prostorom.[6] Naposljetku ušla je u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na visini od 1300 metara, gdje je hrvatski vojni radar registrovao.[7] Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru, dron se srušio u zagrebačkom naselju Jarun, 50-ak metara od Studentskog doma Stjepan Radić. Udar UAV-a srušio je na zemlju jednog čovjeka s bicikla, te je oštetio 40 automobila koji su bili parkirani u blizini.[8] Udar je probudio i uznemirio studente u studentskom domu.[9]

Istraga[uredi | uredi izvor]

Hrvatska civilna i vojna policija brzo su označile mjesto pada. Sljedećeg jutra, američki analitičar Tyler Rogoway identifikovao je letjelicu, rekavši da je u pitanju najvjerovatnije Tupoljev Tu-141,[1] iz sovjetske ere, što se dalo zaključiti po ćiriličnom natpisu i oznaci crvene zvijezde koja je pronađena na razbacanim krhotinama blizu mjesta pada. Na obližnjem drveću visilo je nekoliko padobrana.[10] Tokom 12. marta, hrvatska vojska nastavila je iskopavanje većeg preostalog dijela ruševine koji je zabijen u zemlju.[3] Krhotine su potom odnesene na tajnu lokaciju.[11] Istog dana načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske, brigadir Vlado Kovačević, rekao je da je pronađena crna kutija letjelice, te da neki fragmenti upućuju na mogućnost da je u zrakoplovu bio i eksplozivni uređaj.[12]

Reakcije[uredi | uredi izvor]

Hrvatska[uredi | uredi izvor]

Spora ili nepostojeća reakcija službi protuzračne odbrane izazvala je bijes hrvatske javnosti i medija,[13][14] a neki su incident uporedili s slijetanjem Mathiasa Rusta na Crveni trg 1987. godine.[15]

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je nesreću "ozbiljnim incidentom" dodavši da u takvim situacijama "ovisite o zapadnim saveznicima... te da je očito došlo do nekog propusta".[16]

Andrej Plenković, hrvatski premijer, 12. marta rekao je da je "ovo prava prijetnja. NATO i EU trebali su reagovati. Nećemo tolerisati ovakvu situaciju [...] iako smo imali sreće. Ovo je moglo pasti na nuklearnu elektranu u Mađarskoj." Također, rekao je da je u pismu izvijestio generalnog sekretara NATO-a o situaciji.[8]

Gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević, održao je press-konferenciju na kojoj je rekao da niko nije stradao, te da je nastala samo imovinska šteta na vozilima.[17] Dana 12. marta kritizirao je neimenovane medijske izvore zbog lažnog predstavljanja mjesta nesreće, rekavši: "Moram priznati da mi dosta smetaju informacije u stranim medijima u kojima čitam da se tako velika vojna letjelica srušila u predgrađu Zagreba ili da se srušila pored Zagreba. Ne, nije se srušila pored Zagreba, srušila se usred Zagreba, u gusto naseljenom području, i nije se srušila ni u kakvom predgrađu."[18][19][20]

Ugledni pilot Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane Hrvatske, Ivan Selak, kritizirao je Zapovjedni centar NATO-a zbog spore reakcije, izjavivši da je dron bilo potrebno ranije oboriti.[21]

Jutarnji list 12. marta 2022. izvijestio je da bi Hrvatska od SAD-a mogla zatražiti instaliranje njihovog raketnog sistema, tačnije sistema Patriot, u toj zemlji.[22]

Strane reakcije[uredi | uredi izvor]

Savjetnik ukrajinskog ministra odbrane, Markijan Lubkivski, u obraćanju hrvatskim medijima demantovao je da je bespilotna letjelica koja se srušila u Zagrebu pripada Ukrajini.[23] U naknadnoj reakciji na pisanje ruske agencije TASS, ukrajinska državna služba za posebne komunikacije također je utvrdila da se taj UAV nalazi u posjedu i ruskih i ukrajinskih oružanih snaga. Prema njima, ukrajinske varijante letjelica Tu-141 označene su ukrajinskim grbom, dok ruske varijante imaju oznaku crvene zvijezde.[24]

Ambasada Rusije u Zagrebu također je negirala da je srušeni dron njihov, rekavši da je "dron proizveden na teritoriji Ukrajine", te da ruske oružane snage nemaju u naoružanju takve dronove još od 1991.[25]

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine, Péter Szijjártó, izjavio je da se mađarska vlada uključila u istragu o letjelici.[26]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Tyler Rogoway (10. 3. 2022). "Tu-141 "Strizh" Missile-Like Drone From The War In Ukraine Looks To Have Crashed In Croatia (Updated)". The Drive (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  2. ^ a b "Je li dron promašio koordinate i pao u pogrešan Jarun, stručnjak otkriva jesu li ga slali u Yarun kod Žitomira". www.vecernji.hr. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  3. ^ a b "Plenković o padu drona u Zagrebu: Lansiran je iz Ukrajine, ali ne znamo čiji je. Ovakvu situaciju ne možemo tolerirati. Ovo je bila prijetnja na koju treba reagirati". Tportal.hr. 12. 3. 2022. Pristupljeno 13. 2. 2022.
  4. ^ Munson Air International. Avgust 1997, str. 101.
  5. ^ "Rumunji objasnili zbog čega nisu srušili dron: 'Velika brzina, mala visina, vremenski uvjeti...'". Tportal.hr. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  6. ^ "Mađari o letjelici: Pratili smo je cijelo vrijeme, važno je biti smiren". Index.hr. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  7. ^ "Uočili smo letjelicu čim je ušla u Hrvatsku, nadležni saznali tek nakon pada: "To je ozbiljan incident"". Dnevnik.hr. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  8. ^ a b "Plenković: Ovo je čista prijetnja. NATO nije reagirao, nećemo to tolerirati". Index.hr. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  9. ^ "Jutarnji list - 'Strašno je smrdjelo, čovjeku je pozlilo'; 'Načuo sam razgovor policajaca, evo što su rekli...'". Jutarnji.hr. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  10. ^ "Pogledajte kako izgleda područje na koje su padali dijelovi letjelice, padobran visi sa stabla". Jutarnji.hr. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  11. ^ "Prvi rezultati istrage srušenog drona: Ipak greška u navigaciji? Banožić: 'U subotu ćemo rutu..." Net.hr. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  12. ^ "Pronađena crna kutija. Brigadir: Pretpostavljamo da je letjelica nosila bombu". Index.hr. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  13. ^ "Skandalozna reakcija NATO saveza na pad drona u Zagrebu: 'Pratili smo putanju objekta'". Telegram.hr. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  14. ^ "Pad drona u Zagrebu velika blamaža NATO-a: "Ako vam se to dogodi u ratu nemate pojma što radite"". Novi list. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  15. ^ "Blamaža NATO-a, ali i naših Oružanih snaga, ravna je slijetanju Mathiasa Rusta na Crveni trg! A što bi tek bilo da nam je doletio moćni ruski Kalibr?!". Slobodna Dalmacija. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  16. ^ "Milanović: Letjelica je došla iz Ukrajine, ima šest tona. Ozbiljan incident". Index.hr. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  17. ^ "Tomašević: Ovo je događaj bez presedana, tako nešto se nikad nije dogodilo u Zagrebu". Poslovni.hr. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  18. ^ "Tomašević o letjelici: Jako mi smeta ono što vidim u stranim medijima". Index.hr. 12. 2. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  19. ^ "Tomašević oštro kritizirao strane medije zbog izvještavanja o padu letjelice". N1. 12. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  20. ^ "Tomašević komentirao pad drona: 'Očekujem odgovore NATO-a. Ali, smetaju me napisi nekih medija...'". Net.hr. 12. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  21. ^ "'Za sporu reakciju nisu krivi ni Mađari ni Hrvati. Ovo je neobjašnjivi veliki propust NATO-a'". Večernji.hr. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  22. ^ "Od SAD-a ćemo zahtijevati da kod nas razmjesti jedan od najboljih protuzračnih sustava". Jutarnji.hr. 12. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  23. ^ "Savjetnik ukrajinskog ministra obrane: "To nije naša letjelica, istražite čija je"". Novi list (jezik: engleski). 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  24. ^ "Ruska agencija: Dva ukrajinska drona su za probu lansirana na Krim, jedan je skrenuo s puta... Ukrajina: To je lažnjak!". Dnevnik.hr. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  25. ^ "I Rusi peru ruke od letjelice koja je pala u Zagrebu. Rusko veleposlanstvo: 'Taj dron proizveden je na teritoriju Ukrajine'". Rtl.hr. Arhivirano s originala, 13. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
  26. ^ "Szijjarto: Mađarske vlasti surađuju u istrazi o dronu". Hrvatska radiotelevizija. 11. 3. 2022. Pristupljeno 13. 3. 2022.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pad_drona_u_Zagrebu_2022.&oldid=3593517"