Padež

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Padež je morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima i naglaskom.

Historija riječi padež[uredi | uredi izvor]

Riječ padež u vezi je s osnovom glagola "padati" i nastala je prevođenjem latinske riječi casus, što znači "padanje". Stari su gramatičari tako nazvali te oblike jer su zamišljali kao da ime pada iz jednog oblika u drugi. Na sličnoj je slici zasnovan i naziv za zamjenjivanje jednog oblika drugim. Tu su pojavu nazvali deklinacijom, a latinski 'declinare' znači 'udaljavati se, otklanjati se'. Zamišljali su kao da se oblici udaljuju od osnovnog oblika. Latinski se naziv kod nas prevodio riječju sklonidba ili sklanjanje.

Deklinacija[uredi | uredi izvor]

Imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi mijenjaju se po padežima. To mijenjanje oblika riječi naziva se deklinacija. Bosanski jezik ima sedam padeža jednine i množine.

  • Prvi padež (nominativ) kazuje ime bića ili predmeta. On najčešće u rečenici vrši službu subjekta.

Adnan pjeva.

  • Drugi padež (genitiv) označava pripadnost, dio nečega, odvajanje.

Sveska moje sestre, komad torte.

  • Treći padež (dativ) kazuje pravac (cilj) ili namjenu.

Idem Adnanu, liječniku.

  • Četvrti padež (akuzativ) je padež objekta.

Gledam Adnana, knjigu.

  • Peti padež (vokativ) služi za dozivanje.

Hej, Adnane, druže!

  • Šesti padež (instrumental) kazuje društvo (s prijedlogom s i sa) i sredstvo.

Idem s Adnanom.

  • Sedmi padež (lokativ) označava mjesto.

Stoji na podu.


U bosanskom jeziku imenice se slažu sa drugim riječima u rečenici. Svaka nova veza s drugim riječima traži i novi oblik.

Dakle, imenice se mijenjaju, a promjena se zove deklinacija. Svaki novi oblik zove se padež. Bosanski jezik ima sedam padeža. Svaki padež ima svoje ime, svoja pitanja za živo i neživo i svoju službu u rečenici.

Ime padeža Pitanje Služba
Nominativ Ko, šta Vršilac radnje
Genitiv Koga, čega Pripadnost i dio
Dativ Kome, čemu Smjer i namjena
Akuzativ Koga, šta Predmet radnje
Vokativ Hej (za dozivanje) Poziv ili obraćanje
Instrumental S kim, čim Društvo ili sredstvo
Lokativ (O) kome, (o) čemu Mjesto

Imenice se mijenjaju u jednini i množini.

Podjela padeža[uredi | uredi izvor]

Po odnosu prema ostalim riječima u rečenici padeži mogu biti zavisni (kosi) i nezavisni.

Nezavisni su padeži nominativ i vokativ. Oni služe za imenovanje, i to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr.:

Ševa leti visoko,

a vokativ u izravnom obraćanju, npr.:

Ševo, leti visoko!

Zavisni su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]