Paleopoliploidija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Prikaz procesa paleopoliploidije.
Mnogi viši eukarioti su bili paleopoliploidni u nekom periodu svoje evolucije.
Paleopoliploidna diversifikacija eukariota

Paleopoliploidija je posljedica udvostručavanja genoma do kojeg je došlo prije najmanje nekoliko miliona godina. Takav događaj može duplirati genom jedne vrste (autopoliploidija) ili kombinirati hromosomske setove dviju vrsta (alopoliploidija.[1][2] Zbog funkcijske suvišnosti u takvom genomu, geni bivaju brzo onesposobljeni ili izgubljeni. Većina paleopoliploida je tokom evolucije izgubila svoj poliploidni status putem procesa diploidizacije, a trenutno se smatra diploidima (primjerice, pekarski kvasac,[3] Arabidopsis thaliana,[4] a potencijalno i čovjek[5]).

Paleopoliploidija je široko istraživana kod biljnih rodova. Utvrđeno je da su skoro sve cvjetnice, tokom svoje evolucione historije, prošle kroz bar jedan ciklus dupliranja genoma . Drevna dupliranja genoma su također nađena kod ranih predaka kičmenjaka (uključujući i ljudske rodove) i još jedno u oko nastanka košljoriba. Raspoloživi dokazi sugeriraju da je pekarski kvasac (Saccharomyces cerevisiae), koji ima kompaktan genom, također prošao kroz poliploidizaciju tokom evolucije.[6][7][8]

Termin mezopoliploid se ponekad upotrebljava za vrste koje su proživile multiplikaciju cjelokupnog genoma (dupliranje, tripliranje cijelog genoma, itd.) u relativno skorijoj prošlosti, kao što je period od oko zadnjih 17 miliona godina.[9]

Također pogledajte>[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  3. ^ Kellis, M., Birren, B. W., & Lander, E. S. (2004). Proof and evolutionary analysis of ancient genome duplication in the yeast Saccharomyces cerevisiae" Nature 428(6983), 617-624.
  4. ^ Bowers, J. E.; Chapman, B. A.; Rong, J.; Paterson, A. H. (2003). "Unravelling angiosperm genome evolution by phylogenetic analysis of chromosomal duplication events". Nature 422 (6930): 433–438. PMID 12660784. doi:10.1038/nature01521. 
  5. ^ Smith, J. J., Kuraku, S., Holt, C., Sauka-Spengler, T., Jiang, N., Campbell, M. S., . . . Li, W. (2013). Sequencing of the sea lamprey (Petromyzon marinus) genome provides insights into vertebrate evolution. Nat Genet. doi:10.1038/ng.2568
  6. ^ Adams KL, Wendel JF (April 2005). "Polyploidy and genome evolution in plants". Curr. Opin. Plant Biol. 8 (2): 135–41. PMID 15752992. doi:10.1016/j.pbi.2005.01.001. 
  7. ^ Otto SP, Whitton J (2000). "Polyploid incidence and evolution". Annu. Rev. Genet. 34: 401–437. PMID 11092833. doi:10.1146/annurev.genet.34.1.401. 
  8. ^ Makalowski W (May 2001). "Are we polyploids? A brief history of one hypothesis". Genome Res. 11 (5): 667–70. PMID 11337465. doi:10.1101/gr.188801.  .
  9. ^ Xiaowu Wang et al (October 2011). "The genome of the mesopolyploid crop species Brassica rapa". Nature genetics 43 (10): 1035–1039. PMID 21873998. doi:10.1038/ng.919. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]