Panonija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Rimsko carstvo u vrijeme vladavine Hadrijana (vladao 117–138. godine); u srednjem toku rijeke Dunav je Pannonia Superior ("gornja", Austrija/Slovenija) i Pannonia Inferior ("donja", Mađarska) i dvije rimske legije raspoređene 125. godine
Karta Panonije sa Rimskim naseljima

Panonija (latinski: Pannonia) bila je jedna od najvećih rimskih provincija; prostirala se na području omeđenom sa sjevera i istoka rijekom Dunav, na zapadu granicom sa keltskim kraljevstvom Norikum a na jugu granicama sa Dalmacijom i gornjom Moezijom, odnosno, prostirala se na teritoriji današnje Mađarske i dijelova Austrije, Hrvatske, Srbije, Slovenija, Slovačke i Bosne i Hercegovine. Panonija je za Rim bila neobično značajna zbog svog pograničnog položaja, što je podrazumijevalo i vojni značaj, kako u borbi protiv barbara koji su napadali preko Dunava, tako i u nemirnim prilikama tokom građanskih ratova u Rimskom carstvu.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da ime Panonije ima porijeklo u ilirskom jeziku, iz praindoeuropskog korijena "pen" – koji bi se koristio u riječima "močvara", "voda", mokro".

Predrimska Panonija[uredi | uredi izvor]

Područje Panonije bilo je prekriveno livadama, močvarama i ritovima, naročito uz Dunav i Savu. Stanovnici Panonije pripadali su ilirskoj etničkoj grupi a tokom 4. stoljeća p. n. e. dolaze i keltska plemena. Tu su bili Boji, Scordisci, Breuci, Andizeti, Amantini i drugi. Antički pisci prikazuju Panonce kao vrlo ratoboran narod, žestoke krvi i plahovite prirode. Živjeli su u teškim uslovima i bili su poznati po okrutnosti.

Rimska provincija Panonija[uredi | uredi izvor]

Položaj provincije Panonija u Rimskom carstvu

Rimljani nisu Panoniju osvojili odjednom, već je taj postupak trajao preko pola stoljeća. Oktavijan je 35–34. godine p. n. e. poveo rimsku vojsku na Panoniju ali taj ratni pohod nije potčinio Panonce pa su Rimljani morali (12–9. p. n. e.) obnoviti rat pod vodstvom Tiberija. Rat je bio uspješno završen. Poslije drugog ustanka 6–9. godine p. n. e. i rimske pobjede, provincija Ilirikum podijeljena je na Panoniju i Dalmaciju. Tačan datum podjele nije poznat, smatra se da se to desilo između 20. i 50. godine n. e. Blizina opasnih barbarskih plemena kao što su bili Kvadi i Markomani iziskivala je raspoređivanje velikog broja trupa (kasnije je tu bilo 7 legija) a podignuta su i brojna utvrđenja na obalama Dunava. Hadrijan je tu uspostavio i kolonije Aelia Mursia (Osijek) i Aelia Aquincum (Óbuda).

U razdoblju između 102. i 107. godine, Trajan je podijelio Panoniju na Gornju Panoniju i Donju Panoniju. Prema Ptolemeju, granica se protezala između današnjeg mađarskog grada Győra do Gradiške. Kasnije, granica je pomaknuta na istok.

Sredinom 5. vijeka Panonija je data Hunima a nakon smrti Atile prelazila je "iz ruke u ruku": prvo Ostrogotima (456–471), pa Lombardima (530–568), Avarima (oko 560–800), Slavenima (koji su tu došli oko 480 a bili samostalni oko 800–900 godine), Mađarima (nakon 900), Habsburgovcima, Osmanlijama itd.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Panonija je bila razmjerno produktivna, naročito nakon što su imperatori Probus i Galerius raskrčili velike šume. Prije toga, drvo je bilo glavni izvozni artikal. Najvažniji poljoprivredni proizvodi bili su zob i ječam od kojeg su stanovnici pripravljali vrstu pivasabaea. Panonija je bila poznata i po svojoj rasi lovačkih pasa. Iako antički hroničari nisu spomenuli njena rudna bogatsva, vjerovatno je da se eksploatiralo željezo i srebro.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Karta prikazuje približan razmještaj plemena koja su naseljavala Panoniju prije rimskih osvajanja.
Fotografija snimljena iz zraka: Gorsium – Tác – Mađarska
Fotografija snimljena iz zraka: Aquincum – Obuda, Budimpešta, Mađarska

Drevna naselja sastojala su se od kantona (pagi) u kojima su se nalazila sela (vici). Većina većih gradova su rimskog porijekla. Slijedi spisak naseljenih mjesta iz rimskog vremena i današnjih gradova u Panoniji:

Napomene[uredi | uredi izvor]

  • Prije oko 66 miliona godina okean Tetis prekrivao je dio Evrope i Sredozemnog mora a prije 24–20 miliona godina uslijed jakih tektonskih pomjeranja izdigli su se masivi Alpa, Dinarida i Karpata. To je uzrokovalo da dotadašnji jezerski sistemi koji su se nalazili u Panonskom bazenu bili su prekriveni morskom vodom. To more se zvalo Paratethys, odnosno Panonsko more. Nakon što se Panonsko more isušilo ostala je današnja Panonska nizija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]