Papa Pavao VI

Papa

Pavao VI
Papa; Pavao VI
Pontifikat od	21. juni 1963.
Pontifikat do	6. august 1978.
Prethodnik	Papa Ivan XXIII
Nasljednik	Papa Ivan Pavao I
Lični podaci
Rođenje	Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini; 26. septembar 1897.; Brescia, Kraljevina Italija
Smrt	6. august 1978 (80 godina); Castel Gandolfo, Italija
Nacionalnost	Italijan
Potpis

Papa Pavao VI (rođen kao Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini; 26. septembar 1897. - 6. august 1978.) je bio rimski papa od 21. juna 1963. do svoje smrti 1978. Naslijedivši papu Ivana XXIII, nastavio je održavanje Drugog vatikanskog sabora koji je završen 1965, uvodeći brojne reforme poboljšavajući ekumenske odnose sa protestantima i pravoslavnom crkvom, što je rezultiralo brojnim historijskim sastancima i dogovorima. U januaru 1964. odletio je u Jordan, što je bio prvi put da je vladajući papa napustio Italiju u više od jednog stoljeća.^[1]

Prije pontifikata, Montini je služio u Državnom sekretarijatu Svete Stolice od 1922. do 1954. Dok je tamo služio, Montini i Domenico Tardini su se smatrali najbližim i najutjecajnijim saradnicima tadašnjeg pape Pija XII, koji je Montinija 1954. imenovao na mjesto nadbiskupa Milana, najveće italijanske dijaceze. Time je Montini automatski postao sekretar italijanske biskupske konferencije. Papa Ivan XXIII ga je postavio za kardinala 1958, a nakon njegove smrti, Montini se smatrao jednim od najvjerovatnijih nasljednika.^[2]

Nakon izbora za papu, Montini je uzeo ime Pavao VI (prvi koji je izabrao ime Pavao od 1605), kao indikator obnovljene svjetske misije širenja Isusove poruke.^[3] On je ponovo sazvao Drugi vatikanski sabor, koji je bio prekinut smrću prethodnog pape Ivana XXIII, te mu dao prioritet i smijer. Nakon što je sabor završio s radom, papa Pavao VI je bio zadužen za tumačenje i sprovedbu njegovih zaključaka, često hodajući "tankom linijom" između sukobljenih očekivanja raznih grupa unutar Katoličke crkve. Tokom svog pontifikata donio je mnoge reforme koje se tiču svih oblasti crkvenog života, premašujući slične mjere reformi njegovih prethodnika i nasljednika. Papa Pavle VI je tražio dijalog sa svijetom, sa drugim hrišćanima, drugim religijama, i ateistima, ne isključujući nikoga. On je sebe vidio kao poniznog slugu i zahtijevao značajne promjene bogatih ljudi u Sjevernoj Americi i Evropi u korist siromašnih u zemljama trećeg svijeta. Njegovo mišljenje o kontroli rađanja i drugim pitanjima je često kontroverzno, posebno u zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi.

Pavao VI. je više puta govorio na marijanskim konvencijama i mariološkim sastancima, posjećivao marijanska svetišta i izdao tri marijanske enciklike. Slijedeći Ambrozija Milanskog, imenovao je Djevicu Mariju Majkom Crkve tokom Drugog vatikanskog sabora.^[4] Opisao je sebe kao poniznog slugu čovječanstva koje pati i zahtijevao je značajne promjene od bogatih u Sjevernoj Americi i Evropi u korist siromašnih u Trećem svijetu.^[5] Njegovo protivljenje kontroli rađanja objavljeno je u enciklici Humanae vitae iz 1968.

Papa Pavao VI je umro 6. augusta 1978. na blagdan Preobraženja u kasteli Gandolfo, nakon pogoršanja zdravstvenog stanja. Prema svojoj volji, sahranjen je u pećini Vatikana u okićenom grobu na zemlji. Biskupijski proces beatifikacije pape Pavla VI je počeo 11. maja 1993. i dobio je titulu "Sluga Božiji". Biskupijski proces je zaključio svoj rad 1998. Dana 20. decembra 2012, papa Benedikt XVI je na audijenciji kod kardinala za Kongregaciju svetaca izjavio da je papa Pavao VI živio životom punim herojskim vrlinama i da bi se mogao nazvati "Poštovani". Njegov liturgijski blagdan se slavi na dan njegovog rođenja, 26. septembra, a ne na dan njegove smrti kao što je uobičajeno.

Rani život

Giovanni Battista Montini je rođen u selu Concesio u provinciji Brescia u Lombardiji 1897. Njegov otac Giorgio Montini je bio pravnik, novinar i član Italijanskog parlamenta a njegova majka Giudetta Alghisi je bila član ruralne aristokratije. Imao je dva brata; Francesco Montini je postao doktor a Ludovico Montini je postao pravnik i političar.

Reference

^ "The Pilgrimage of Pope Paul the Sixth". Life. 17 January 1964. str. 18–29. Arhivirano s originala, 29 April 2024. Pristupljeno 18 January 2011.
^ Hebblethwaite, Peter (1993). Paul VI: The First Modern Pope. Paulist Press. str. 322–23. ISBN 0-8091-0461-X.
^ Hebblethwaite 1993, str. 322–23.
^ Commissio Theologica Internationalis, Catholic Church (21 August 2009). Sharkey, Michael; Weinandy, Thomas (ured.). International Theological Commission, Vol II: 1986–2007. Ignatius Press. str. 208. ISBN 978-1586172268.
^ 'It's not Easy Being a Christian', says Pope, Rome, Italy: Vatican Radio, 11 August 2009, arhivirano s originala, 7 March 2012, pristupljeno 19 May 2014

Izvori

Adam, A (1985), Liturgie, Freiburg: Herder.
Alnor, William M. Soothsayers of the Second Advent.
Dagnino, Jorge. Giovanni Battista Montini (Paul VI): From the legacy of Christian Democracy to the encounter with fascism, 1925–33 History Compass (2022) e12729
Duffy, Eamon (1997). Saints and Sinners, A History of the Popes. Yale University Press..
Fappani, Antonio; Molinari, Franco; Montini, Giovanni Battista (1979), Giovane, documenti inediti e testimonianze [Youth, unedited documents and testimonies], Turino: Maretti.
Franzen, August (1988), Papstgeschichte (jezik: njemački), Freiburg: Herder, quoted as Franzen.
——— (1991), Kleine Kichengeschichte (jezik: njemački), Herder: Freiburg, quoted as Franzen, Kirchengeschichte
Gonzalez, JL; Perez, T (1964), Paul VI, Paulist Press
Graham (7 November 1983), Paul VI, A Great Pontificate, Brescia.
Guitton, Jean (1967). Dialog mit Paul VI [Dialogues with Paul VI] (jezik: njemački). Wien: Molden..
Hebblethwaite, Peter (1993). Paul VI: The First Modern Pope. Paulist Press. ISBN 978-0-8091-0461-1..
Lazzarini, Andrea (1964). Paolo VI, Profilo di Montini [Paul IV: profile of Montini] (jezik: italijanski). Roma, IT: Casa Editrice Herder. quoted from Papst Paul VI (jezik: njemački), Freiburg: Herder, 1964.
Malachi Martin (1972). Three Popes and the Cardinal. New York: Farrar, Straus & Giroux. ISBN 978-0-374-27675-1..
——— (1981), The Decline and Fall of the Roman Church, New York: Putnam.
Pallenberg, Corrado (1960), "Inside the Vatican", Michigan University, Hawthorn Books, str. 273, arhivirano s originala, 29 April 2024, pristupljeno 5 September 2020.
Rahman, Tahir (2007). We Came in Peace for all Mankind – the Untold Story of the Apollo 11 Silicon Disc. Leathers. ISBN 978-1-58597-441-2.

Dodatna literatura

Montini, Giovanni Battista Enrico Antonio Maria, Apostolic Constitutions, Encyclicals and documents issued, as well as his Last Will and Testament, Catholic pages, arhivirano s originala 2 May 2005, pristupljeno 9 May 2005CS1 održavanje: unfit URL (link).
———, The writings, Saint Mike, arhivirano s originala, 3 July 2014, pristupljeno 23 February 2006..
Montini, Giovanni Battista Enrico Antonio Maria, Opera Omnia [Complete works] (jezik: latinski), EU: Documenta catholica omnia, arhivirano s originala, 20 May 2011, pristupljeno 20 May 2011.
Janet E. Smith, Pro-Humanæ Vitæ analysis, Good morals, arhivirano s originala, 8 December 2020, pristupljeno 22 March 2003, former associate professor of philosophy at the University of Dallas.
Wojtyla, Cardinal Karol, The truth of the encyclical "Humanæ vitæ", EWTN, arhivirano s originala, 7 June 2019, pristupljeno 22 March 2003.
American attitudes towards Humanæ Vitæ, PBS.
"Tomb of Paul VI", Vatican Grottoes, St. Peter's Basilica.
"Pope Paul VI". Pathé News (video archive). Arhivirano s originala, 2 February 2017. Pristupljeno 15 March 2013.

Prije Ivan XXIII	Papa (21. juna 1963 – 6. augusta 1978)	Poslije Ivan Pavao I

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Papa Pavao VI

[1] "The Pilgrimage of Pope Paul the Sixth". Life. 17 January 1964. str. 18–29. Arhivirano s originala, 29 April 2024. Pristupljeno 18 January 2011.

[moderni-2] Hebblethwaite, Peter (1993). Paul VI: The First Modern Pope. Paulist Press. str. 322–23. ISBN 0-8091-0461-X.

[FOOTNOTEHebblethwaite1993322–23-3] Hebblethwaite 1993, str. 322–23.

[InterCom-4] Commissio Theologica Internationalis, Catholic Church (21 August 2009). Sharkey, Michael; Weinandy, Thomas (ured.). International Theological Commission, Vol II: 1986–2007. Ignatius Press. str. 208. ISBN 978-1586172268.

[5] 'It's not Easy Being a Christian', says Pope, Rome, Italy: Vatican Radio, 11 August 2009, arhivirano s originala, 7 March 2012, pristupljeno 19 May 2014

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

p r u Pape Katoličke crkve
1–4. stoljeće	Petar Lino Anaklet Klement I Evarist Aleksandar I Siksto I Telesfor Higin Pio I Anicet Soter Eleuterije Viktor I Zefirin Kalist I Urban I Poncijan Anter Fabijan Kornelije Lucije I Stjepan I Siksto II Dionizije Feliks I Eutihijan Kajo Marcelin Marcel I Euzebije Miltijad Silvestar I Marko Julije I Liberije Damaz I Siricije Anastazije I
5–8. stoljeće	Inocent I Zosim Bonifacije I Celestin I Siksto III Lav I Hilarije Simplicije Feliks II Gelazije I Anastazije II Simah Hormizda Ivan I Feliks III Bonifacije II Ivan II Agapet I Silverije Vigilije Pelagije I Ivan III Benedikt I Pelagije II Grgur I Sabinijan Bonifacije III Bonifacije IV Adeodat I Bonifacije V Honorije I Severin Ivan IV Teodor I Martin I Eugen I Vitalijan Adeodat II Donus Agaton Lav II Benedikt II Ivan V Konon Sergije I Ivan VI Ivan VII Sisinije Konstantin Grgur II Grgur III Zaharija Stjepan (II) Stjepan II Pavao I Stjepan III Hadrijan I Lav III
9–12. stoljeće	Stjepan IV Paskal I Eugen II Valentin Grgur IV Sergije II Lav IV Benedikt III Nikola I Hadrijan II Ivan VIII Marin I Hadrijan III Stjepan V Formoz Bonifacije VI Stjepan VI Roman Teodor II Ivan IX Benedikt IV Lav V Sergije III Anastazije III Lando Ivan X Lav VI Stjepan VII Ivan XI Lav VII Stjepan VIII Marin II Agapet II Ivan XII Lav VIII Benedikt V Ivan XIII Benedikt VI Benedikt VII Ivan XIV Bonifacije VII Ivan XV Grgur V Silvestar II Ivan XVII Ivan XVIII Sergije IV Benedikt VIII Ivan XIX Benedikt IX Silvestar III Grgur VI Klement II Damaz II Lav IX Viktor II Stjepan IX Nikola II Aleksandar II Grgur VII Viktor III Urban II Paskal II Gelazije II Kalist II Honorije II Inocent II Celestin II Lucije II Eugen III Anastazije IV Hadrijan IV Aleksandar III Lucije III Urban III Grgur VIII Klement III Celestin III Inocent III
13–16. stoljeće	Honorije III Grgur IX Celestin IV Inocent IV Aleksandar IV Urban IV Klement IV Grgur X Inocent V Hadrijan V Ivan XXI Nikola III Martin IV Honorije IV Nikola IV Celestin V Bonifacije VIII Benedikt XI Klement V Ivan XXII Benedikt XII Klement VI Inocent VI Urban V Grgur XI Urban VI Bonifacije IX Inocent VII Grgur XII Martin V Eugen IV Nikola V Kalist III Pio II Pavao II Siksto IV Inocent VIII Aleksandar VI Pio III Julije II Lav X Hadrijan VI Klement VII Pavao III Julije III Marcel II Pavao IV Pio IV Pio V Grgur XIII Siksto V Urban VII Grgur XIV Inocent IX Klement VIII
17–20. stoljeće	Lav XI Pavao V Grgur XV Urban VIII Inocent X Aleksandar VII Klement IX Klement X Inocent XI Aleksandar VIII Inocent XII Klement XI Inocent XIII Benedikt XIII Klement XII Benedikt XIV Klement XIII Klement XIV Pio VI Pio VII Lav XII Pio VIII Grgur XVI Pio IX Lav XIII Pio X Benedikt XV Pio XI Pio XII Ivan XXIII Pavao VI Ivan Pavao I Ivan Pavao II
21. stoljeće	Benedikt XVI Franjo Lav XIV