Paradoks dijamant-voda
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
Paradoks dijamant-voda ili Paradoks vrijednosti je pojam u mikroekonomiji i vezuje se za graničnu vrijednost nekog dostupnog dobra. Paradoks vrijednosti je prvi postavio Adam Smith, u kojoj postavlja suštinsko pitanje: kako je moguće da dobra neophodna za čovjekov opstanak, kao što su voda ili zrak, imaju veoma nisku cijenu, dok druga poput dijamanata ili zlata imaju veoma visoku, iako nisu neophodna za opstanak. Ključna razlika između cijene vode i dijamanata je u razlici između ukupne korisnosti i granične korisnosti, kojom su određena ova dobra. Naime, obzirom da su dijamanti rijetki, a troškovi njegova vađenja veliki, relativna poželjnost njegove zadnje jedinice je velika, te samim time i cijena dijamanata.
Nasuprot tome, vode ima u izobilju, te je njena granična korisnost, a samim time i cijena, mala.
Razlika između ukupne i granične korisnosti za potrošača se naziva potrošačeva dobit ili potrošačev višak. On nastaje zato što potrošač plaća istu cijenu za svaku jedinicu kupljenog dobra, iako je ta cijena zapravo odraz vrijednosti posljednje kupljene jedinice.
Nedovršeni članak Paradoks dijamant-voda koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.